BEOGRAD, Svaki peti potrošač u Srbiji, u prosjeku, kupovinu obavlja na odloženo, čekovima građana, a jedna četvrtina kupaca se opredjeljuje da plaća karticama.
Na rate se kupuje odjeća, obuća, kućni aparati, školski pribor, namještaj i, što je najvažnije, hrana. Zato trgovci sve više pomijeraju rokove za realizaciju čekova. Sa prosječnih 30 dana odloženog plaćanja namirnica u supermarketima, doguralo se do prosječna tri mjeseca, a oko praznika taj rok je i duži
To stručnjake i ne čudi, jer je promet, uz već istanjene novčanike građana, već desetkovan.
– Kod nas je omogućeno odloženo plaćanje čekovima građana do 90 dana. U „Tempu“ i „Maksiju“ za račune iznad 2.000 dinara – kažu u „Delta Maksiju“. – Učešće čekova, kartica i keša u plaćanju, u odnosu na prošlu godinu ne bilježi značajne promjene u navikama potrošača. Taj odnos ostao je isti, 10 odsto kupaca u našim trgovinama i dalje robu plaća čekovima, 23 odsto čine platne kartice, a ostali potrošači kupljenu robu plaćaju gotovinom.
Činjenica je, kako kaže Milena Radulović, marketing menadžer SOS marketa da veliki broj građana ima minimalna primanja i da kupovina na odloženo, naročito hrane, znači mnogo. S druge strane, trgovina mora da sačeka datum dospijeća da bi unovčila čekove i pokrila svoje troškove. To je u dogovoru sa dobavljačima moguće izvesti. Prema njenoj procjeni, promet čekova bio bi veći kada bi banke odobravale građanima više čekova, a ne kao sada na kašičicu.
Analize pokazuju da se u manjim prodajnim objektima više plaća gotovinom i karticama, a u megamarketima skoro svaki šesti potrošač koristi čekove i mogućnost odloženog plaćanja. A, tokom vikenda njihov broj se povećava. Novosti
