SARAJEVO, Pravna i fizička lica u BiH podigla su ukupno 672,7 miliona KM kredita izraženih u švajcarskim francima, od čega u Republici Srpskoj 268,7 miliona KM, a u Federaciji BiH 404 miliona KM.
U ukupnom kreditnom portfoliju bankarskog sistema u Srpskoj, krediti vezani za švajcarski franak učestvuju sa oko 7,09 odsto, rečeno je Srni u Agenciji za bankarstvo RS.
U FBiH 277,6 miliona KM su krediti odobreni stanovništvu i odnose se na 4 879 kreditnih partija, a krediti odobreni pravnim licima iznose 126,9 miliona KM i odnose se na 62 kreditne partije.
U ukupnom kreditnom portfoliju bankarskog sistema u Federaciji, krediti sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima učestvuju sa oko 3,3 odsto.
Kada je riječ o mogućnostima ublažavanja tereta otplate kredita vezanih za franak u BiH, u Agenciji za bankarstvo FBiH smatraju da bi na rješavanju ovog pitanja morale da rade izvršne vlasti u BiH i banke koje su odobravale ove kredite.
Iz Agencije navode da banke moraju da imaju u vidu činjenicu da se značajnim rastom kursa švajcarskog franka, i po tom osnovu rasta kreditnih obaveza njihovih komitenata, ugrožava kreditna sposobnost tih komitenata, povećava kreditni rizik, te smanjuje stepen naplativost tih kredita, što sigurno nije u interesu banaka.
“To ima posljedice i za samu banku, kroz veće troškove za rezerve za kreditne gubitke i izgubljeno povjerenje njihovih komitenata. Banke bi trebalo da u saradnji sa urednim komitentima zajednički traže rješenje kako bi komitenti mogli da nastave da uredno servisiraju svoje obaveze”, ističu iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Iz Agencije objašnjavaju da presudan uticaj na kurs švajcarskog franka imaju kretanja na svjetskim deviznim tržištima, te podsjećaju da je ova valuta i prije 2008. godine oscilirala u odnosu na evro, mada promjene nisu bile tako izražene.
Izbijanjem svjetske finansijske i ekonomske krize, kurs “švajcarca” počeo je značajno da oscilira, prevashodno da raste u odnosu na evro i to zbog njegove tradicionalne uloge svjetske rezervne valute.
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Ne vidim kako bi i zašto izvršna vlast ulazila u dužničko-povjerilački odnos između banke i klijenta. Neće valjda sad iz budžeta da se pokriva “gubitak” klijentima koji su zarad manje kamatne stope svjesno prihvatili preuzimanje valutnog rizika? Da li bi slijedom toga svaki preduzetnik koji je pokrenuo biznis pa propao, trebao od države tražiti da ispravi njegovu grešku i namiri mu gubitak?…
Banke jesu promovisale kredite vezane za CHF i ako klijenti budu u problemu sa otplatom, biće u problemu i te banke. Na njima (klijentima i bankama) je da iznađu obostrano rješenje.
Ono što bi mogao riješiti regulator ili zakonodavac je da se valutna klauzula ograniči na EUR ili da se ukine. Time bi priča oko CHF, porasta rata kredita i valutnog rizika bila eliminisana.
Pitam se šta bi bilo da je CHF sada manji nego kad su klijenti uzimali kredite? Da li bi tada banke tražile od države da interveniše i pokrije im gubitke?
Mislim da je vrijeme da svi preuzmemo odgovornost i snosimo posljedice za svoje postupke i da ne tražimo od drugih da plaćaju naše greške.
potpis
Klijenti mogu da se upuste u zahtjeve za promjenu ugovora ili raskid ugovora radi promjenjenih okolnosti. Ono što bi bilo značajno dokazati u tom postupku je da li su banke povukle “uparene” kreditne linije u CHF-u. Ukoliko to nije slučaj klijenti bi mogli tražiti revidiranje ugovornih uslova radi ostvarenja načela uzajamnosti i srazmjernosti.
slazem se
Imam kredit u CHF u kojem sam se, članom koji je definisan pomenutim ugovorom, odrekla prava promjene ugovora radi promijenjenih okolnosti. Prosto je takav ugovor i ja nisam mogla da tražim da ga izmjene.
U trenutku kada sam podigla kredit rata mi je iznosila 1/3 plate, a danas je to polovina plate, sutra će možda biti i više. Uredno otplaćujem kredit.Potpisala sam, uzela i nema nazad. Napominjem da mi je u međuvremenu povećana kamatna stopa i Banka me je tim potezom vratila na početak otplate.
Ne očekujem da mi niko pomogne, sama pala, sama se ubila, ali Banka samo na osnovu obavijesti promijeni (poveća) kamatnu stopu i uvodi nas u dužničko ropstvo. Ja želim da vratim moj kredit sama, ali ako se nastavi ovo “divljanje” švajcarca ja neću moći da kupim ni hljeb, jer će mi cijela plata biti rata kredita.
Agencija bi možda mogla da utiče na Banke da makar kamate vrate na stopu koja je bila prilikom podizanja kredita.
A nama je vraćati taj kredit, izgleda dovijeka.