ZAGREB, Najvažniji makroekonomski podaci, od potrošnje do industrijske proizvodnje i izvoza, pokazuju da je u drugom tromjesečju hrvatska privreda izašla iz recesije, ali i to da će njen oporavak biti spor.
Državni zavod za statistiku Hrvatske objaviće krajem naredne sedmice prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u drugom kvartalu ove godine, a očekuje se rast BDP-a.
Osam makroekonomista, koji su učestvovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u tom tromjesečju BDP ojačao 1,1 odsto, nakon što je u prvom tromjesečju pao za 0,8 odsto. Svi anketirani očekuju rast privrede, i to u rasponu od 0,5 do 1,4 odsto.
Rast BDP-a značio bi da je, nakon više od dvije godine, privreda izašla iz recesije. Osim blagog, 0,3-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP je neprestano slabio od prvog kvartala 2009. godine.
Jačanje privrede u drugom tromjesečju najviše se zahvaljuje rastu potrošnje i industrijske proizvodnje.
“Podaci iz realnog sektora upućuju da bi na godišnjem nivou trebali zabilježiti pozitivne stope rasta. I pored slabosti na tržištu rada, trgovina na malo u drugom je kvartalu realno porasla 1,8, a industrijska proizvodnja 1,3 odsto. Pozitivan doprinos očekujemo i od bržeg rasta izvoza od uvoza, a i turizam je zabilježio izuzetno dobre predsezonske rezultate. Sa druge strane, kreditna aktivnost stagnira, kao i realne plaće, što sprječava značajniji rast osobne potrošnje”, navodi jedan od anketiranih makroekonomista.
Osim potrošnje i industrijske proizvodnje, pozitivno na privredu utiče i rast izvoza. Prema podacima DZS-a, robni je izvoz u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuo 32,5 milijardi kuna, što je 4,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao za 2,7 odsto.
“Jedina komponenta koja bi mogla nastaviti sa negativnim predznakom i u drugom tromjesečju su investicije, na što upućuju podaci iz građevinskog sektora”, navodi jedan od makroekonomista.
Prema kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski su radovi u maju bili za 8,4 odsto manji u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju posljednji podaci DZS-a.
“Pad građevinskih radova upućuje na zaključak da su i investicije nastavile padati, s obzirom da je građevinski sektor prije krize generisao veliki dio investicija”, navodi se u anketi Hine.
Privreda izlazi iz recesije, ali domaći statistički podaci, ali i usporavanje rasta evropskih privreda, najvažnijih izvoznih tržišta Hrvatske, najavljuju spori oporavak. Dio makroekonomista stoga je snizio procjene rasta BDP-a u ovoj godini.
Prije tri mjeseca osam makroekonomista procjenjivalo je u prosjeku da će BDP u 2011. godini porasti 1,2 odsto, dok sada očekuju rast od 1,1 odsto. Pritom je njih troje smanjilo procjene rasta, a petoro ostalo pri prvotnim procjenama. Prije tri mjeseca njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od jedan do 1,6 odsto, dok se u novoj anketi kreću između jedan i 1,3 odsto.
“S obzirom na nepovoljne uticaje iz vanjskog okruženja, usporavanje inostrane potražnje i uticaj dužničke krize u evrozoni na cijenu i dostupnost finansiranja, evidentno je da postoji rizik od smanjenja prognoza rasta domaće privrede u ovoj godini”, navodi jedan makroekonomist.
Mogućnost širenja dužničke krize na Italiju i neke druge veće članice evrozone, kao i oštro usporavanje rasta evropskih privreda, najviše njemačke, mogli bi izazvati pad potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima.
Više od 61 odsto hrvatskog robnog izvoza u prvoj polovici ove godine odnosi se na zemlje Evropske unije, ali taj je izvoz, u vrijednosti od 2,7 milijardi evra, bio za 0,5 posto manji u odnosu na isti period prošle godine.
Pritom se bilježi osjetan pad izvoza u Italiju, za 19,9 odsto, na 743,3 miliona evra, dok je izvoz u Njemačku smanjen za 3,4 odsto, na 448 miliona evra. Hina
