LONDON, Tri godine nakon dna najgore finansijske krize u posljednjih 80 godina, jasnije je nego ikada da je ona još uvijek tu, a posebno zabrinjava da se u nekim segmentima, posebno u SAD i evrozoni, kriza pogoršala, stoji u analizi Fajnenšel tajmsa o budućnosti bankarskog sistema.
Političari i poslovni sektor naglašavaju da su krediti ili nedostupni ili preskupi. Banke se žale da su im profiti toliko srezani da ih investitori napuštaju, a regulatori se u cijeloj priči nalaze u sredini, razdvojeni sumnjama oko toga da li njihov prirodan odgovor na krizu – donošenje strožih pravila – izgrađuje snažniji finansijski sistem, kao što bi trebalo, ili još dodatno osakaćuje posrnulu globalnu ekonomiju.
Što se tiče regulative stručnjaci, osim same visine, kao diskutabilnu stvar naglašavaju i nepostojanje koordinacije u procesima regulative na globalnom nivou, a kao jedan od problema spominje se mogući negativan uticaj stroge regulacije zapadnih banaka na rastuća tržišta.
Sa današnje distance jasno je da je struktura bankarskog sektora u periodu prije 2007. bila neodrživa. Institucije su rasle neprirodno ganjajući vrtoglave profite, kapitalna pokrivenost bila je slaba, a i ono malo kapitala što su banke držale bilo je znatno nadmašeno dužničkim instrumentima u njihovim portfeljima. Golemi profiti stvarali su se jeftinim pozajmicama, često kratkoročnim, i to pod pretpostavkom da je rizik imovine poput domaćih hipoteka i složenih izvedenica zanemariv – analizira list.
Danas su povrati na kapital od 25 do 30 odsto iz tog perioda, što je bilo pet puta više od povrata kojeg su nudile dionice vrhunskih kompanija, stvar prošlosti. Trenutno mnoge banke drže tri puta više kapitala nego prije, a likvidna sredstva većine banaka su ušestostručena. Očekivani rizici u međuvremenu su se revalorizovali, povrat na kapital u najboljem se slučaju smanjio na polovinu pretkriznog nivoa, a profiti su se srozali.
Početkom finansijske krize i nakon intervencije država u bankarski sektor svi su bili složni da finansijska industrija treba mnogo strožiju regulativu. Međutim, u posljednje vrijeme mnogo banaka susreće se sa problemima likvidnosti.
Ogromni iznosi koje su vlade utrošile za spas banaka u kombinaciji s indirektnim troškovima ekonomskog usporavanja manifestuju se u neodrživim nivoima državnih dugova SAD i zemalja evrozone. To povratno negativno djeluje na bankarski sistem koji tradicionalno velik dio svojeg “sigurnog” portfelja drži u državnim obveznicama koje gube na svojoj vrijednosti.
Izvršni direktor odjeljenja za finansijsku stabilnost britanske centralne banke Endrju Haldane hvalio je nedavno regulativu bankarskog sektora za vrijeme velike depresije, kada je američki predsjednik Frenklin Ruzvelt olabavio većinu pravila kako bi podstakao kreditiranje.
Bankari su se s time saglasili, ističući da je moguće da tradicionalna uloga pozajmljivača kao posrednika između tržišta kapitala i korporativnog sektora više neće biti održiva pošto je velikom broju banaka snižen kreditni rejting. Sniženjem rejtinga mnogo se banaka susreće s većim troškovima prikupljanja sredstava nego same korporacije.
S druge strane, nedostatak kredita banaka malim i srednjim poduzećima predstavlja velik politički i ekonomski problem. Kreditiranje srednjeg i malog preduzetništva koje podliježe strožoj regulativi posebno je osjetljivo u Evropi, gdje takva preduzeća generišu većinu zaposlenosti.
Institut međunarodnih finansija, koji predstavlja globalnu finansijsku industriju, procijenio je ove nedjelje da bi nova regulativna pravila koja bi u narednim godinama mogao usvojiti finansijski sektor mogla dovesti do povećanja kamatne stope od 3,6 odsto u narednih pet godina i do pada globalnog BDP-a za 3.2 odsto do 2015.
S druge strane, postoji određen broj onih koji smatraju da bi regulatori morali još snažnije pritisnuti bankarski sektor.
“Dugoročni prosperitet ostvarićemo samo ako osnažimo bogatstvo svog finansijskog sistema”, izjavio je zamjenik guvernera britanske centralne banke Pol Taker. On smatra da bi globalni finansijski sistem danas bio u lošijoj situaciji da banke nisu bile prisiljene na dokapitalizacije, prenosi FT.
