NJUJORK, Na svjetskim su berzama prošle sedmice cijene akcija pale zbog strahovanja ulagača od produbljivanja dužničke krize u evrozoni i nove recesije u SAD-u.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice oslabio 2,2 odsto, na 10.992 boda, dok je S&P 500 pao 1,7 odsto, na 1.154 boda, a Nasdaq indeks 0,5 odsto, na 2.467 bodova. To je već šestu sedmicu pad tih indeksa u posljednjih sedam sedmica.
Polovicom prošle sedmice cijene su akcije osjetno porasle, nakon što je njemački ustavni sud odbio tužbu kojoj je bio cilj blokirati učetvovanje Njemačke u međunarodnoj finansijskoj pomoći Grčkoj i drugim članicama evrozone.
U Italiji je, Senat prihvatio vladin prijedlog budžetske štednje, što je ublažilo strahovanja da će dužnička kriza zahvatiti i tu članicu evrozone.
Iako se s vremena na vrijeme čini da su evropski čelnici spremni odlučno se uhvatiti u koštac sa dužničkim problemima, povjerenje ulagača ponovno padne svaki put kada se pokaže da ti problemi nisu riješeni.
A to se pokazalo u petak, kada je član upravnog odbora Evropske centralne banke Juergen Stark neočekivano podnio ostavku zbog sukoba oko kontroverznog ECB-ovog programa otkupa državnih obveznica.
Njegovo protivljenje tom programu, koji je ključan za sprječavanje širenja dužničke krize na Italiju i Španiju te smanjenje prinosa na državne obveznice, pokazuje koliko su podijeljena mišljenja o tome kako suzbiti tu krizu.
To je izazvalo sumnje u sposobnost evropskih političara da riješe dužničke probleme, pa je na tržištima ponovno zavladao strah od bankrota pojedinih članica evrozone, što bi moglo izazvati novu bankarsku krizu, kao i 2008. godine, te uvesti svjetske privrede u novu recesiju.
Lošem raspoloženju na tržištu pridonijeli su i novi slabi makroekonomski podaci iz SAD-a, posebno sa tržišta rada, što je potaknulo strahovanja ulagača od nove recesije.
Zbog toga su krajem sedmice cijene akcija oštro pale, izbrisavši sve prethodne dobitke.
Ulagače nije ohrabrio ni predsjednik SAD-a Barack Obama koji u četvrtak najavio paket mjera za poticanje zapošljavanja, vrijedan 447 milijardi dolara. S obzirom na nedavne svađe u Kongresu o budžetsklom deficitu i povećanju nivoa zaduženja države, ulagači nisu sigurni da će Obamin prijedlog dobiti ‘zeleno svjetlo’ u parlamentu.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,5 odsto, na 5.214 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 6,3 odsto, na 5.189 bodova, a pariški CAC 5,5 odsto, na 2.974 boda.
Na Tokijskoj je berzi, Nikkei indeks prošle sedmice pao 2,4 odsto, na 8.737 bodova. Hina
