ZAGREB, U Hrvatskoj će odnos prve penzije i posljednje plate sa današnjih 55 odsto do 2050. pasti na 38 odsto, pa bi takav relativan nivo penzija bio najniži u EU.
Istraživanje Ekonomskog instituta i zagrebačkog Pravnog fakulteta pokazuje da će problem niskih penzija biti sve veći ako u penzionom sistemu ne dođe do nužnih promjena, u kojima će finansijski teret raspodijeliti država i građani.
Istraživači navode da je potrebno tražiti dugoročna rješenja, a ne prigodna do kakvih se dolazi uoči parlamentarnih izbora. Rješenja treba da sadrže konkretne mjere za rješenje postojećeg stanja, naročito uz negativne ekonomske i demografske pokazatelje.
Za Hrvatsku je rješenje da zadrži penzijski sistem na više nivoa, izjednači starosne granice žena i muškaraca za odlazak u penziju, pooštri kriterijume ranijeg penzionisanja ali i dodatno ojača ulogu radnog staža kao kriterijuma za određivanje penzije, navode oni.
U osiguranju pristojne penzije, koja će omogućiti održanje dostignutog standarda nakon penzionisanja ali i fiskalnu stabilnost države, teret će ubuduće morati da podnesu građani dužim prosječnim radnim vijekom, dodatnom štednjom a možda i plaćanjem viših doprinosa za obavezno penzijsko osiguranje. Business.hr
