BEOGRAD, Povećanje fiskalnog deficita Srbije za oko 13 milijardi dinara u skladu je s fiskalnim pravilima, ali, budući da je posljedica smanjenja javnih prihoda, nema ni prostora ni ekonomskog opravdanja za povećanje javnih rashoda, ocijenio je Fiskalni savjet.
Ocijenjujući rebalans budžeta za 2011. koji je Vlada Srbije predložila Skupštini, Savjet je naveo da je osnov za rebalans promijenjen i fiskalni okvir za državu i pojedinačne nivoe vlasti dogovoren s Međunarodnim monetarnim fondom.
Povećanje fiskalnog deficita je posljedica smanjenja procjene realnog rasta BDP-a u 2011. na dva odsto sa tri procenta, navodi Fiskalni savjet i podsjeća da niži privredni rast, prema fiskalnim pravilima, vodi povećanju fiskalnog deficita.
S obzirom na velike neizvjesnosti u vezi s ekonomskim kretanjima do kraja godine, Fiskalni savjet upozorava da postoje rizici da ekonomski rast u 2011. bude i niži od dva odsto, pa prilagođavanje fiskalne politike u rebalansu ocijenjuje kao pravovremeno i ekonomski poželjno.
Usljed usporenja privredne aktivnosti, došlo je do znatnog pada poreskih prihoda i zato je, u skladu s fiskalnim pravilima i u duhu dobre ekonomske politike, dozvoljeno povećanje fiskalnog deficita za 0,4 odsto BDP-a odnosno oko 13 milijardi dinara, kažu u Savjetu. Toliko, podsjeća u analizi Fiskalni savjet, približno iznosi i procijenjeni pad poreskih prihoda u 2011. u odnosu na plan s početka godine.
Fiskalni savjet ukazuje i na rizik da prihodi budu i manji od procijenjenog smanjenja, a rizik je posebno izražen kod procjene prihoda od akciza i poreza na dohodak.
Ocjena Fiskalnog savjeta je da je planirane uštede do kraja godine moguće ostvariti, ali i da postoje rizici. Kao najveći izazov Savjet navodi uštedu od 12 milijardi dinara na kupovini robe i usluga jer će, na bazi podataka za sedam mjeseci, biti neophodno veliko prilagođavanje te stavke rashoda u preostalom dijelu godine da bi se ostvarili ciljevi.
Savjet ukazuje i da je potrebno dodatno smanjenje rashoda zbog primjene Zakona o izmjenama i dopunama zakona o finansiranju lokalne samouprave. Zbog toga će do kraja godine prihodi i rashodi na lokalnom nivou porasti, a na nivou Republike će morati da se ostvare dodatne uštede od oko osam milijardi dinara kako bi se nadoknadilo ustupanje poreskih prihoda lokalnoj vlasti, ukazuju iz Savjeta.
Fiskalni savjet je kao ekonomski nepoželjno ocijenio predviđeno smanjenje kapitalnih rashoda za 8,1 milijardi dinara. “Prilagođavanje deficita smanjenjem kapitalnih investicija nije poželjno, imajući u vidu pozitivan doprinos investicija razvoju”, istakli su u Fiskalnom savjetu. Emg.rs
