BANJALUKA – Prelazak preko hrvatske granice i ulazak u šengensku zonu od 1. januara donosi nova pravila za zemlje koje nisu dio Evropske unije, ali i paprene kazne za njihova kršenja.
Hrvatska je postala 20. članica evrorone, a postala je i nova članica šengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu.
Od 1. januara 2023. počinje period dvojnog opticaja, koji će trajati 14 dana, odnosno do 14. janura u 24 časa. Tokom tog perioda prilikom gotovinskih transakcija istovremeno će se, uz evro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog kursa konverzije koji je određen na nivou 1 evro za 7,5345 kuna.
Planirate li uskoro putovati u inostranstvo sigurno se pitate šta (ne)smijete prenositi preko granice. Večernji list je objavio popis svih stvari koje smijete odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.
Prvo treba napomenuti kako se ova lista odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU, s izuzetkom Švajcarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna.
Dakle, za ova posljednje nabrojane države vrijede ista pravila kao da prevozite robu unutar EU te tu nema nikakvih ograničenja.
Ukratko, ako se uvozi roba iz trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.) limit za uvoz robe ne smije po osobi premašivati 3.200 kuna (805 KM) u pomorskom i vazdušnom saobraćaju te 2.200 kuna (553 KM) u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno, 1.100 kuna (275 KM) za putnike mlađe od 15 godina nezavisno kojim prevoznim sredstvom putuju, prenosi N1.
Putnici u vazdušnom saobraćaju u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima saobraćaja. Oni u vazdušnom prevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje.
Osobe koje putuju drumskim ili željezničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti te 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda.
Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za sve vrste prevoza – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, četiri litre vina, te dvije litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno, jedan litar jačih alkoholnih pića.
Ako želite plaćati taksu moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestokog pića, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.
Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvode od mesa i mlijeka.
Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, osoljene ili dimljene ribe, kozice, rakove i dagnje. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do dva kilograma po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do pet kilograma.
Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za bebe i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uslove da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.
Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeba, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog hljeba i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 odsto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi.
Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i poslastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 odsto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakovanih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 odsto) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati supe i poboljšivači okusa.
Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.
Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije.
Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka.
Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu “opaliti po džepu” kaznom koja može iznositi i do 100.000 kuna (oko 25.000 KM). Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je šta i koliko toga ste pokušali prošvercati.
Za prekršaj neprijavljivanja robe propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2.000 kn (oko 521 KM) do 50.0000 kn (oko 13.026 KM).
Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna (oko 1.328 KM) za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna (oko 911 KM) za tri bundeve, 4.000 kuna (oko 1.042 KM) za tri akumulatora te čak 22.000 kuna (oko 5.731 KM) za šest kilograma svježeg i pet kilograma suvog mesa. Večernji list
