TOKIO, Na većini azijskih berzi cijene su akcija u srijedu pale, treći dan zaredom, pod pritiskom daljeg pada cijena nafte, jer su novi anemični podaci iz kineske ekonomije izazvali bojazan od pada potražnje za ‘crnim zlatom’.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,3 odsto, a blago su porasle i cijene akcija u Singapuru.
Berzanski indeksi u Hong Kongu, Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji pali su, pak, između 0,1 i 0,3 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,3 odsto, oslabivši treći dan zaredom.
Na azijskim berzama vlada oprez, kao i na Wall Streetu, gdje je juče S&P 500 indeks skliznuo drugi dan zaredom, odmaknuvši se od rekordnih nivoa dostignutih u petak.
Tržišta podržavaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija, dok ih s druge strane pritišću anemični ekonomski pokazatelji.
Juče je Evropska komisija smanjila prognoze rasta evrozone, pa sada procjenjuje da će ove godine bruto domaći proizvod (BDP) porasti 0,8 odsto, iduće 1,1, a 2016. godine 1,7 odsto, znatno sporije nego što je procjenjivala prije šest mjeseci.
Iz Kine posljednjih dana takođe stiže niz podataka koji ukazuje na usporavanje rasta ekonomije. Nakon nedavnog podatka o slabljenju aktivnosti u industrijskom, jutros su objavljeni podaci koji pokazuju da se usporava i rast aktivnosti u uslužnom sektoru.
Ti pokazatelji nisu izazvali veći pad cijena akcija u Kini, jer se ulagači nadaju da će to navesti tamošnje vlasti na uvođenje novih podsticajnih mjera.
Međutim, naznake daljeg usporavanja rasta kineske ekonomije, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvali su dalji pad cijena nafte. Tako je jutros terminska cijena nafte na američkom tržištu skliznula na 77,15 dolara po barelu, najniži nivo od oktobra 2011. godine.
“Tržište nafte je već neko vrijeme slabo, a vijesti iz Kine mu ne pomažu”, kaže Avtar Sandu, direktor u kompaniji Phillip Futures.
Pritisak na cijene nafte posljedica je, takođe, visokog kurs dolara, kao i jučerašnje odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, o smanjenju prodajnih cijena ‘crnog zlata’ SAD-u.
I na valutnim tržištima posljednjih dana vlada oprez. Nakon što je u ponedjeljak dostigao 87,40 bodova, najviši nivo u četiri godine, jutros se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, stabilno kreće oko 86,99 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti dostigao 114,40 jena, novi najviši nivo u sedam godina, dok je juče u ovo doba iznosio 113,45 jena.
U odnosu, pak, na evropsku valutu, dolar je blago oslabio, pa je cijena evra porasla s jučerašnjih 1,2520 na 1,2540 dolara. Hina