TOKIO, Na azijskim berzama u ponedjeljak cijene akcija su pale jer su ulagači oprezni uoči objava poslovnih rezultata najvećih svjetskih kompanija i jer su prinosi na obveznice blizu nivoa koje su prije loše uticale na tržišta akcija.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 %.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks oslabio 0,3 %, a za toliko su pale i cijene akcija Hong Kongu te Južnoj Koreji. U Šangaju i Australiji su blago porasle.
Na azijskim berzama vlada oprez jer će ove nedjelje najveće svjetske kompanije, od Amazona, Alphabeta i Facebooka, do Microsofta, Boeinga i Chevrona, objaviti kvartalne poslovne rezultate.
Pritom će najveću pažnju privući tehnološki sektor jer je prošle nedjelje proizvođač čipova Taiwan Semiconductor (TSMC) upozorio na slabiju potražnju za pametnim telefonima.
To je izazvalo pad cijena akcija u tom sektoru, pri čemu je pod najvećim pritiskom bila akcija Applea, najveće svjetske kompanije po tržišnoj vrijednosti.
Ulagači su na oprezu i zbog brzog rasta cijena nafte, koje su dostigle najviše nivoe od kraja 2014. godine, što je posljedica pada zaliha i poruke Saudijske Arabije da želi više cijene nafte, čime je poslala poruku da želi da se dogovor OPEC-a i partnera o smanjenoj proizvodnji nastavi i ubuduće.
Od januara 2017. OPEC i grupa nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene, a produženje tog dogovora i na iduću godinu dodatno bi podržalo cijene.
Nakon prošlonedjeljnog rasta za 2 %, jutros je cijena barela na londonskom tržištu oslabila 10-ak centi, na 73,97 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 20-ak centi, na 68,20 dolara. No, to su i dalje visoke nivoe.
Analitičari upozoravaju da bi presnažan rast cijena nafte mogao podstaći rast inflacije, što bi moglo navesti centralne banke u svijetu na povećanje kamatnih stopa.
Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke obveznice dostigli 2,96 %, najviši nivo u od kraja 2014. godine i blizu vrlo važne granice od 3 %.
Posljednji put kada su prinosi bili na tako visokim nivoima u 2013. godini sklonost ulagača prema riziku naglo je pala, što je pritislo tržišta akcija.
Rast prinosa na obveznice, naime, ne odgovara tržištima akcija jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi ulagači mogli dio svojih sredstava preusmjeriti iz akcija u obveznice.
„Dalji rast cena nafte za 5 dolara po barelu bio bi dovoljan da pogura prinose na 10-godišnje američke obveznice na 3 %, a to bi izazvalo nestabilnost na valutnim i tržištima akcija”, kaže Alan Ruskin, strateg u Deutsche Bank.
A na valutnim tržištima dolar je blago ojačao, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrednost američke u odnosu na šest najvažnijih svetskih valuta, dostigao 90,37 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta 90,30 boda.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao sa 107,65 jena, koliko je iznosio u petak, na 107,75 jena.
Američka valuta je ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra skliznula s 1,2285 na 1,2275 dolara.
Komentariši