TOKIO, Na većini azijskih berzi cijene su akcija jutros pale, kao i juče na Wall Streetu i evropskim tržištima, jer se ulagači plaše da bi američki Fed mogao smanjiti podsticajne monetarne mjere na samom početku iduće godine, prije nego što se očekivalo.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 2 odsto, dok su cijene akcija u Singapuru, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,3 i 1,1 odsto.
Berzovni indeksi u Australiji i Šangaju porasli su, pak, između 0,3 i 1,2 odsto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,7 odsto, zaronivši na najniži nivo u dvije sedmice.
Na Wall Streetu su juče Dow Jones i S&P 500 indeks pali treći dan zaredom jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta, nakon naznaka da bi sezona praznične potrošnje mogla biti slabija nego lani.
To je jutros i azijske ulagače navelo na prodaju akcija. Tim više što se plaše da bi američka centralna banka mogla smanjiti podsticajne monetarne mjere prije nego što se mislilo.
Većina analitičara smatra da bi Fed mogao početi smanjivati programe kupovine državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, u martu iduće godine.
No, kako američka ekonomija stabilno raste, pri čemu se poboljšava situacija na tržištu rada, neki smatraju da bi smanjenje podsticajnih mjera moglo započeti već u januaru.
Premda najveća svjetska ekonomija stabilno raste, otvara se pitanje može li se taj trend nastaviti i bez podsticajnih mjera.
„Mislim da su finansijska tržišta već ugradila u cijene smanjenje Fedovih podsticaja. No, pitanje je može li ekonomija to izdržati. Nakon što su okončane prva i druga runda kvantitativnog popuštanja monetarne politike, rast ekonomije bio je usporen. Stoga niko nije siguran da se takav scenario neće ponoviti i ovoga puta“, kaže Tohru Yamamoto, strateg u kompaniji Daiwa Securities.
Prva runda Fedove kupovine imovine trajala je od 2008. do 2010. godine, a druga od 2010. do 2011. Zahvaljujući tome, američka je ekonomija svojedobno izašla iz recesije. No, nije rasla dovoljno brzo, pa je Fed uveo i treću rundu kvantitativnog popuštanja monetarne politike.
Ti programi kupovine obveznica, vrijedni 85 milijardi dolara mjesečno, posljednjih su godina podržavali rast cijena akcija, pa se ulagači plaše da bi njihovim smanjenjem tržište izgubilo veliku podršku.
Na valutnim se tržištima, pak, japanski jen ponešto oporavio nakon što je nekoliko dana bio pod snažnim pritiskom.
Jutros se kurs dolara kreće oko 102,60 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 103,22 jena.
Cijena evra prema ‘japancu’ skliznula je, pak, s jučerašnjih 139,80 na 139,30 jena.
U odnosu na američku valutu, evro je ponešto ojačao, pa mu je kurs dostigao 1,3580 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,3545 dolara. Hina
