TOKIO, Na azijskim berzama u srijedu su cene akcija porasle treći dan zaredom, zahvaljujući jačanju Wall Streeta, no ulagači su oprezni uoči objave podataka o inflaciji u SAD-u koji bi mogli odrediti dalji smjer tržišta.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 %, ojačavši treći dan zaredom, čime se dodatno odmakao od najnižih nivoa u dva mjeseca na koje je skliznuo prošle nedjelje.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks oslabio 0,2 %, a blago su pale i cijene akcija u Australiji i Singapuru. Indeksi berza u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasli su između 0,2 i 1,2 %.
Podršku azijskim tržištima pruža jučerašnji rast cijena akcija na Wall Streetu treći dan zaredom, čime je nastavljen oporavak od prošlonedeljnog oštrog pada, najvećeg u dvije godine.
U posljednja tri dana S&P 500 indeks ojačao je 3,2 % no i dalje je u minusu 7,3 % u odnosu na svoj rekordni nivo dostignut 26. januara.
Uprkos rastu cijena akcija, ulagači su oprezni jer se tržišta još nisu sasvim stabilizovala i jer će u sredu biti objavljeni podaci o inflaciji i maloprodaji u SAD-u.
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je stopa inflacije u januaru na godišnjem nivou blago skliznula na 1,9 %, dok bi temeljna stopa inflacije, bez cijena hrane i energije, mogla iznositi 1,7 %.
Analitičari kažu da će ti podaci biti ključni za kratkoročni smjer tržišta, s obzirom da su početkom februara podaci o snažnom rastu zaposlenosti i plata izazvali oštar pad cijena akcija upravo zbog straha da će jačanje potrošnje podstaći inflaciju, a to navesti američku centralnu banku na ubrzanje tempa povećanja kamata.
I dok je većina azijskih berzi na dobitku, japanski Nikkei indeks skliznuo je drugi dan zaredom. To je posljedica jačanja jena, što ne ide u prilog japanskim izvoznicima jer zbog toga slabi cijenovna konkurentnost njihovih proizvoda na inostranim tržištima.
Na valutnim tržištima kurs dolara skliznuo je na 107,10 jena, najniži nivo u 15 mjeseci, dok je juče u ovo doba iznosio 108,70 jena.
Američka valuta oslabila je i prema evropskoj, pa je cijena evra porasla s jučerašnjih 1,2290 na 1,2370 dolara.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros skliznuo 0,3 %, na 89,45 bodova.
Analitičari kažu da je slabljenje dolara posledica procjena o rastu budžetskog i trgovinskog deficita u SAD-u, s obzirom ne veliko smanjenje poreza i povećanje državne potrošnje.
“Rast tih deficita pritisnuo bi američku valutu. MMF procenjuje da rast budžetskih deficita za 1 odsto vodi do 0,6-postotnog povećanja deficita SAD-a u platnom bilansu. A to znači da bi ta dva deficita do kraja decenije mogla dostići 7 odsto BDP-a, što bi sve trebalo finansirati novcem iz inostranstva”, objašnjava Mark McCormick, strateg u kompaniji TD Securities.
I dok je kurs dolara pod pritiskom, cijene nafte su stabilne, premda su ulagači zabrinuti zbog rasta ponude, s obzirom na rast proizvodnje u SAD-u.
Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 10-ak centi, na 62,80 dolara, dok se na američkom tržištu cijena kreće na jučerašnjim nivoima, oko 59,20 dolara. Hina
