TOKIO, Na azijskim se berzama jutros trguje oprezno, kao i juče na Wall Streetu, zbog slabijih nego što se očekivalo ekonomskih pokazatelja i suzdržanosti ulagača uoči odluka američkog Feda.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,4 odsto, dok su cijene akcija u Australiji, Južnoj Koreji i Singapuru oslabile između 0,1 i 0,4 odsto.
Berzanski indeksi u Šangaju i Hong Kongu, skočili su, pak, između 0,9 i 1,2 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,3 odsto.
Oprez ulagača posljedica je jučerašnje stagnacije berzanski indeksa na Wall Streetu, nakon slabijih nego što se očekivalo ekonomskih pokazatelja.
Prodaja postojećih kuća u SAD-u porasla je u septembru manje nego što se očekivalo, što ukazuje na spori oporavak tržišta nekretnina, dok je rast aktivnosti u uslužnom sektoru usporio.
Ni iz Evrope ne stižu dobre vijesti. Juče je objavljeno da je poslovna klima u Njemačkoj u oktobru pala na najniži nivo u dvije godine, što najavljuje neizvjestan ishod četvrtog tromjesečja u najvećoj evropskoj ekonomiji.
Ulagače zabrinjava i pad cijena nafte, nakon što je juče investiciona banka Goldman Sachs snizila prognoze cijena ‘crnog zlata’, navodeći kao razlog obilnu ponudu i slabu potražnju.
Jutros se terminska cijena nafte na američkim tržištima kreće oko 80,50 dolara po barelu, nakon što je juče zaronila na svega 79,44 dolara, najniži nivo od juna 2012.
S druge strane, ulagače u Tokiju ponešto je ohrabrio snažan, 2,3-postotan rast prometa u trgovini na malo u Japanu, što bi moglo značiti da se potrošnja oporavlja nakon oštrog pada izazvanog povećanjem poreza na dodatu vrijednost.
“Dobri podaci o potrošnji podstakli su cijene akcija trgovačkih kompanija, no ipak nisu tako dobri da bi podržali cjelokupno tržište koje je pod pritiskom slabih ekonomskih pokazatelja iz svijeta”, kaže Takuya Takahashi, strateg u Daiwa Securities.
Ulagači su oprezni i zbog toga što u utorak počinje dvodnevna sjednica čelnika američke centralne banke, na kojoj će, kao se očekuje, biti ukinuti programi kupovine državnih i hipotekarnih obveznica koji su godinama podržavali rast cijena akcija.
“Sa završetkom programa kupovine obveznica, u fokus ulagača ulaze ključne kamate u SAD-u. Stoga će se idućih mjeseci najviše nagađati o tome kada će Fed početi povećavati cijenu novca”, kaže Evan Lucas, strateg u kompaniji IG.
Zasad prevladava mišljenje da Fed neće žuriti s povećanjem kamata zbog slabosti svjetske ekonomije i niske inflacije u SAD-u, što mu otvara prostor za nastavak vođenja labave monetarne politike.
Zbog svega toga i na valutnim tržištima vlada oprez, pa kursevi najznačajnijih valuta ne osciliraju osjetnije.
Kurs evra kreće se jutros oko nivoa od 1,2700 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,2710 dolara.
Cijena dolara stabilna je i prema japanskoj valuti, pa se kreće oko 107,90 jena, kao i juče u ovo doba. Hina
Komentariši