Azra Hadžiahmetović: MMF ozbiljno zabrinut zbog BiH

SARAJEVO, Direktor holandske konstituence Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Age Baker izrazio je zabrinutost za sprovođenje obaveza koje su vlade u BiH preuzele u vezi sa stendbaj aranžmanom s MMF-om, rekla je  Azra Hadžiahmetović, alternativni guverner u MMF-u, nakon sastanka Holandske konstituence MMF-a u Hagu.

 Hadžiahmetovićeva se sa Bakerom sastala na margini ovog važnog skupa koji je bio posvećen reformi međunarodnih finansijskih institucija – MMF-a i Svjetske banke. Ona je na ovom skupu, koji označava ozbiljan ulazak u reforme najmoćnijih međunarodnih finansijskih institucija, održala govor u kojem je posebnu pažnju obratila na manje razvijene zemlje, kojima pripada i BiH, a koje se suočavaju s problemom nedostatka kapitala i visokih kamatnih stopa.

 

 Šta je bilo u fokusu sastanka u Hagu, koji se, sudeći prema njegovom nazivu, bavio reformom i pitanjem upravljanja?

HADŽIAHMETOVIĆ: Na sastanku je bilo riječi o reformi međunarodnih finansijskih institucija – Svjetske banke i MMF-a. Ključno pitanje tiče se povećanja kapitala i reforme sistema glasanja u ovim institucijama. Podsjetiću da udio kapitala pojedinih zemalja određuje njihovu glasačku moć i do sada najdominantniji glasački paket imale su SAD. Tokom reforme međunarodnih institucija, još od godišnje sjednice Skupštine održane u Istanbulu prošle godine, došlo je do promjena unutar sistema glasanja, unutar strukture ukupnog kapitala, tako da značajan udio imaju zemlje poput Kine i Indije. Ove zemlje, kao narastajuće ekonomije, zahtijevaju da imaju pola glasačkog sistema zajedno s ulogom kapitala, ali tome se protive države koje su do sada imale najveći dio paketa. U drugom koraku reformi međunarodnih finansijskih institucija treba da dođe do povećanja udjela ovih zemlja za oko tri posto. Cijeli ovaj period u reformi međunarodnih finansijskih institucija karakteriše različit pristup pojedinih zemalja, od pristupa kakav imaju SAD da svjetska ekonomija polako pokazuje znakove oporavka od krize i da ne treba ništa mijenjati preko Francuske, Italije i još nekih evropskih zemalja koje smatraju da je potrebna institucionalna reforma, što je samo dodatna kupovina vremena, do zemalja koje zahtijevaju hitno povećanje kapitala, što se automatski tiče i pregovaračke moći.

Pročitaj više:  Banjalučki „Vodovod“ povećao gubitak i broj radnika

Odnos snaga u MMF-u i Svjetskoj banci očigledno se mijenja? HADŽIAHMETOVIĆ: Ovo je ozbiljan početak reformi, iako na prvi pogled tako ne izgleda. Vjerovatno će s povećanjem kapitala i udio drugih zemalja, a ne samo onih koje su do sada dominirale, promijeniti glasačku strukturu, a takođe i strukturu njihovog angažmana u svjetskoj ekonomiji. No, osim o Svjetskoj banci i MMF-u, u fokusu pažnje trenutnih reformi bila je i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) s obzirom na to da je najveći dio angažmana imala u tzv. IDA zemljama, gdje odobrava kredite uz velik grejs period, niske kamatne stope, odnosno samo plaćanje manipulativnih troškova. Stav je većine da se angažman IFC proširi na druge zemlje i ne samo u bankarskom sektoru, odnosno na proizvodnju, što će generirati ekonomski rast i zaposlenost.

Vi ste se u svom govoru osvrnuli na siromašnije zemlje i redukciju kreditiranja i visoke kamatne stope kao vodeće probleme. HADŽIAHMETOVIĆ: Nedostatak kapitala, između ostalog, i dovodi do toga da raste njegova cijena, odnosno kamatna stopa. Ja sam iznijela stav, a za to se zalaže i većina manje razvijenih zemalja, da postoji potreba za povećanjem obima kapitala, ali da to ne bude istovremeno praćeno i povećanjem kamatnih stopa. Do sada su najveći dio povećanja kamatnih stopa snosile i plaćale manje razvijene zemlje. Da se to ne bi dogodilo, skrenula sam pažnju da ukoliko je fokus na generiranju ekonomskog rasta, oporavka zemalja u svjetskoj ekonomiji i povećanju zaposlenosti, to se ne može desiti u zemljama koje su gladne kapitala sa visokim kamatnim stopama. Dakle, povećanje kapitala da, ali povećanje kamatnih stopa ne.

 MMF je, što smo osjetili i mi u BiH, krut u svojim zahtjevima. Je li bilo govora o njegovom reformisanju u tom pogledu? HADŽIAHMETOVIĆ: Stendbaj aranžmani proizlaze iz dogovora lokalnih vlasti bez obzira na to o kojoj je zemlji riječ. Mi smo punopravna članica MMF-a i kao takvi dogovaramo reforme s institucijama koje će obezbijediti makroekonomsku stabilnost i stvoriti pretpostavke za ekonomski rast. Naše vlade su potpisale pismo namjere kojim su se obavezale da će izvršiti reforme ne bi li pristupile sredstvima po osnovu stendbaj aranžmana.

Pročitaj više:  Članstvo u EU ne zavisi od duga

 Ono što izgleda kao krutost MMF-a jesu zahtjevi da se održi makroekonomska stabilnost i obezbijede pretpostavke za ekonomski rast, ali vlade se obavezuju šta će uraditi. Na sastanku u Hagu, dakle, nije razgovarano o BiH?

HADŽIAHMETOVIĆ: Nijedna zemlja posebno nije bila predmetom pažnje, ali kad je u pitanju naša zemlja, reforma sistema MMF-a će omogućiti značajno povećanje udjela BiH, odnosno kvote u sistemu glasanja.

 

 

 Koliko ćemo imati više glasova i šta će nam to donijeti? HADŽIAHMETOVIĆ: Na osnovu novih kriterija u sistemu glasanja BiH će dobiti značajne pogodnosti.

 

Jeste li imali neformalne susrete i razgovore u vezi sa situacijom u BiH?

HADŽIAHMETOVIĆ: Imala sam susret sa direktorom holandske konstituence MMF-a kojoj pripada i BiH Ageom Bakerom, koji je izrazio zabrinutost za provođenje obaveza koje su vlade preuzele u vezi sa stendbaj aranžmanom.

Kakva su razmišljanja u MMF-u?

HADŽIAHMETOVIĆ: Dovoljno je ako kažem da je MMF ozbiljno zabrinut.Nezavisne novine

Comments

Jedan komentar na na “Azra Hadžiahmetović: MMF ozbiljno zabrinut zbog BiH”

  1. brkoug Avatar
    brkoug

    Šta je ovo, kome da vjerujem Morenu ili našj Azrici. Ili ni jednom.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts