ZAGREB, Iako su se banke dosad uspješno nosile s koronakrizom, ako se ona produbi, ovih dana objavljeno istraživanje ECB-a među 86 banaka evrozone pokazuje da bi se mnoge od njih mogle se naći u teškoćama jer neće moći udovoljiti propisanim kapitalnim zahtjevima.
U lošijem scenariju, u slučaju da BDP eurozone padne 12,6 odsto, stopa ukupnog kapitala banaka smanjila bi im se za 5,7 odsto, što bi za nekoliko banaka značilo da moraju potražiti dodatni kapital kako bi udovoljile regulatornim zahvatima.
Za očekivati je da bi se u sličnoj situaciji mogle naći i neke manje hrvatske banke koje su slabije kapitalizirane, ali većina ne bi trebala imati takvih problema jer je stopa ukupnog kapitala bankarskog sistema oko 20 odsto, znatno iznad minimalno potrebnih osam odsto.
Proteklih sedmica objavljeni rezultati poslovanja banaka u Hrvatskoj pokazuju da je koronakriza već ostavila značajan trag na njihove poslovne rezultate – u prvoj polovici godine dobit im je mahom prepolovljena, piše Jutarnji list.
Dobit najveće hrvatske banke, Zagrebačke banke, iznosila je 633 miliona kuna, što je 43 odsto manje nego u prvoj polovici godine, dok je druga po veličini Privredna banka Zagreb ostvarila 48,7 odsto manju dobit ili 373,7 miliona kuna.
Prema podacima objavljenim na Zagrebačkoj berzi, dobit Hrvatske poštanske banke nije tako snažno pala, “samo” 6,9 odsto, ali glavni razlog tome je pozitivan ishod jednog sudskog spora koji je ta banka imala.
Slabijim rezultatima banaka najviše su pridonijeli smanjeni prihodi i povećane rezervacije za gubitke do kojih bi moglo doći uslijed nemogućnosti vraćanja kredita u okolnostima pandemije.
Tako su troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke u Zabi iznosili 271 miliona kuna i veći su za 200 miliona kuna nego u prvoj polovici godine lani.
Istovremeno su joj prihodi pali za 17 odsto, pri čemu su neto prihodi od kamata manji za 14,3 odsto.
Vrijednosti usklađivanja u PBZ-u, pak, porasli su sa 192,2 na 288,1 miliona kuna.
Iz te banke su poručili da će se učinak na globalne privrede odraziti i na Hrvatsku, “pa će tako određeni efekt imati i na poslovanje banke i grupe u 2020. godini”.
Podsjećaju i da su izašli u susret klijentima s privremenim finansijskim poteškoćama te su u aprilu počeli s odobravanjem moratorija na otplatu kredita od tri do šest mjeseci, a za neke sezonalne industrije, poput turizma, i na duži period.
S obzirom na neizvjesnost, u PBZ-u navode da u ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću predvidjeti uticaj Covid-19 pandemije na finansijske izvještaje u cjelini, kao ni na poslovanje u 2020. godini.
Austrijska Erste Group, u čijem sastavu posluje i hrvatska Erste banka, takođe je prošle sedmice objavila da snažan pad dobiti odražava rezervisanja za troškove rizika.
Prema riječima Bernda Spalta, glavnog izvršnog direktora Erste Group Bank AG, kretanje troškova rizika zasigurno je bio ključni pokretač koji je uticao na dobit u prvoj polovici 2020. godine.
Ako se koronakriza ne bude produbljivala, već na jesen, nakon što istekne moratorij na otplatu kredita, hrvatske banke će početi ponovno naplaćivati rate kredita, što će vjerojatno malo popraviti njihove rezultate.
Međutim, sasvim je izvjesno da će se u narenom periodu povećavati broj građana i preduzeća koji neće biti u mogućnosti vraćati kredite. Jutarnji list
Komentariši