NOVI SAD, Predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Miloš Bugarin izjavio je danas u Novom Sadu da su statistički pokazatelji izvoza poljoprivrednih proizvoda u prvim mjesecima 2011. bolji nego prošle godine.
Za prva tri mjeseca Srbija je zabilježila izvoz poljoprivrednih proizvoda od 607 miliona dolara i ukupan spoljnotrgovinski suficit od 333 miliona, rekao je Bugarin na poslovnom skupu, koji je na 78. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu organizovala Kredi agrikol banka.
“To nam pokazuje da se u oblasti poljoprivrede proizvodi berzanska roba i da se njome u Srbiji niko ne bi trebalo baviti iz entuzijazma”, rekao je Bugarin i pozvao državu da obezbijedi veća sredstva za podsticaje u poljoprivredi.
On je iznio podatak da je 2004. godine agrarni budžet činio pet odsto budžeta Srbije i da je od tada permanentno padao do udjela od 2,6 odsto tokom posljednje dvije godine.
“Uzimajući u obzir značaj ove privredne grane za Srbiju, to je nedovoljno i ne može se kvalifikovati kao razvojni i podsticajni budžet. Budžet mora imati razvojnu dimenziju i država mora izdvojiti mnogo više za agrar”, rekao je Bugarin.
On je dodao da podsticaji u Srbiji iznose 27 evra po glavi stanovnika, odnosno 40 evra po hektaru obradivih površina, što Srbiju svrastava na samo dno u Evropi, jer manja izdvajanja imaju samo Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina.
“PKS predlaže da udio državnog budžeta u poljoprivredi bude 10 odsto, uz razmatranje mogućnosti formiranja specijalizovane agrarne banke”, rekao je Bugarin i ocijenio da je Srbiji neophodna dugoročna agrarna politika, po ugledu na EU.
Prošle godine vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje u Srbiji iznosila je 5,5 milijardi dolara, u čemu je 3,8 milijardi bio udio biljne proizvodnje. Izvezeno je robe u vrijednosti 2,24 milijarde dolara i ostvaren spoljnotrgovinski suficit u oblasti agrara od 1,2 milijarde.
Bugarin je ocijenio da u Srbiji posebno zabrinjava obim stočarske proizvodnje, jer je činio svega 31 odsto proizvoda u oblasti poljoprivrede u 2010. godini.
“To govori da u Srbiji ima mnogo manje stoke nego ranijih godina, jer na jedno grlo stoke dođe oko 0,3 hektara zemljišta”, rekao je Bugarin i dodao da je optimum jedno grlo stoke na jedan hektar, odnosno povećanje udjela stočarstva na 60 odsto. Beta
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.