BEOGRAD, Predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin kaže da je poskupljenje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bilo neminovno.
On objašnjava da je poskupljenje neminovno zbog zakona tržišta i smanjenog roda najznačajnijih ratarskih kultura, kao što su pšenica i suncokret.
Ako se uz ta poskupljenja doda i mogućnost povećanja cijena kontrolisanih od strane države, prije svega energenata, to može biti strahovit udar na budžet i standard građana, tako da nam slijedi teška jesen, istakao je Bugarin.
On je kazao da je moralo da dođe do poskupljenja brašna, jer je rod pšenice i u Srbiji i u svijetu znatno podbacio u odnosu na planirani, a i kvalitet pšenice je znatno lošiji od očekivanog, tako da je cijena brašna povećana sa 13 na 28 dinara po kilogramu.
Bugarin je ukazao i na podbačaj roda suncokreta, pa se u skladu sa zakonom ponude i potražnje može očekivati značajnije poskupljenje ulja, iako je u prethodnom periodu već zabilježeno povećanje cijene.
“Imamo i veliki problem oko poskupljenja mlijeka, a još veći problem je nestašica mlijeka, koja nije posljedica trenutne situacije već dugoročne neadekvatne agrarne politike”, istakao je on.
Prema njegovim riječima, ne postoji dovoljno razumjevanje i dijalog između proizvođača, prerađivača i potrošača mlijeka, kao i države kao posrednika i regulatora odnosa u tom lancu.
Podsjetivši da se trenutno “vodi medijski rat” između Ministarstva poljoprivrede i investicionog fonda Salford, koji kontroliše 60 odsto srpske industrije mlijeka, Bugarin je napomenuo da je ta kompanija, kada je privatizovala četiri mljekare u Srbiji, mnogo učinila na popravljanju kvaliteta sirovog mlijeka, kroz opremanje i kreditiranje farmi.
On je naveo i da mali dio srpske industrije mlijeka ima mogućnost da proizvodi mlijeko klase koje zadovoljava standarde Evropske Unije (EU).
Da bi se proizvelo mlijeko po standardima EU, morate da imate i ulaznu sirovinu koja zadovoljava odgovarajuće standarde, a mali broj srpskih proizvođača mlijeka ima mogućnost da proizvede takvo mlijeko, jer nema sredstva da uloži u opremu, naveo je Bugarin.
On je naglasio da su izostale i subvencije i investicije u tom sektoru, koje bi na postojeći broj grla trebalo da budu preko 700 miliona evra “da bismo u dogledne dvije do tri godine omogućili da gro srpskih proizvođača mlijeka može da isporučuje mlijeko odgovarajućeg standarda”.
Bugarin je napomenuo da je u srpskoj poljoprivredi u 2010. godini zabilježen znatno manji rast od planiranog, posebno u ozimim usjevima i dijelom u proljećnim, kao i da se očekuje ozbiljan rast proizvodnje kukuruza, koji je ove godine zasijan na 1,26 miliona hektara i očekuje se rekordan rod te žitarice – osam odsto veći nego lani.
On je istakao i da je srpsko voćarstvo pretrpjelo ogromnu štetu zbog nedovoljnog broja protivgradnih raketa za čiju blagovremenu nabavku je trebalo izdvojiti 200 hiljada evra i da je zbog toga nastao gubitak koji se procjenjuje na oko milijardu dinara u poljoprivedi na svim usjevima. Tanjug
