BEOGRAD, Realan privredni rast ove godine iznosiće oko 1,5 odsto i biće manji od planiranih 1,8 do dva odsto, kaže predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin.
Bugarin je kazao da je poslije ohrabrujućeg rasta privrede u prvom polugođu, došlo do njegovog usporavanja u trećem kvartalu ove godine.
On je dodao da će stopa inflacije biti 10 ili 11 odsto i naveo da je rast zabilježen u 65 odsto privrednih grana, pad u 35 odsto, a najveći pad doživjela je građevinska djelatnost, jer su mjere podsticaja prilično zakasnile.
Bugarin je dodao da industrijska proizvodnja u BDP-u učestvuje sa 17,6 odsto, što je za 2,9 odsto više nego prošle godine, „ali to je još uvijek slabiji rezultat nego 90-ih godina prošlog vijeka“.
On je kazao da je na ovogodišnju inflaciju najviše uticao rast cijena poljoprivrednih proizvoda u avgustu. Pozitivno kretanje u ovoj godini zabilježila je spoljnotrgovinska razmjena, jer je povećan izvoz u odnosu na prošlu godinu, ali treba imati u vidu da je tom rezultatu doprinijeo i rast evra u odnosu na dinar, istakao je Bugarin.
Predsjednik PKS je kazao da našu privredu karakteriše visoka nelikvidnost i zaduženost preduzeća, pa će dostupnost kredita u narednoj godini biti još teža, a banke će povećati i kamate s obzirom na veću referentnu kamatnu stopu.
On je posebno naglasio otežavajuću okolnost koja proističe iz nesrazmjernog broja zaposlenih i penzionera, kao i iz činjenice da nisu sprovedene potrebne poreske reforme.
„Nije optimistično, ali je ipak bolje od zemalja u regionu, mada rezulatat uvijek zavisi od toga s kim se poredite“, zaključio je Bugarin, sumirajući ekonomsku situaciju.
Džagić: Privredeni rast usporava
Potpredsjednica Privredne komore Srbije Vidosava Džagić kaže da ovu godinu završavamo sa usporavanjem privrednih aktivnosti i dodaje da posebno zabrinjava pad investicionih djelatnosti.
Ona je rekla da se postavlja pitanje brzine oporavka industrijske proizvodnje, bez koje nema rasta BDP-a u narednoj godini od, kako je planirano, oko tri odsto.
Džagićeva je ocjenila da će u narednoj godini posebno dva faktora biti ograničavajuća za rast privrede – inflatorni pritisci i nelikvidnost preduzeća. Povećava se zaduženost i privreda ne može da servisira svoje obaveze, a posebno je pogođena prerađivačka industrija, kazala je ona.
Podsjetivši da je ove godine najviše pala građevinska industrija, ona je dodala da ipak ohrabruje vrijednost novougovorenih poslova.
Procjenjeno je da je ove godine pala i poljoprivredna proizvodnja za tri do četiri odsto, a dobro je to što je izvoz porastao za 15 odsto, smanjen je spoljnotrgovinski deficit i veća je uravnoteženosti izvoza i uvoza, kazala je Džagićeva.
Kao poseban problem, ona je navela to što nema rasta zaposlenosti, a u oktobru je čak došlo do pada zaposlenosti od 1,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Dinar je tokom godine oslabio za 11,5 odsto, i to je bolje za konkurentnost naše privrede u svijetu, ali nepovoljno sa stanovišta zarada, kazala je potpredsiednica PKS i dodala da je ove godine kreditna aktivnost povećana za 20 odsto, ali da će dalji pristup kreditima biti veoma otežan, jer se prezaduženost ne može riješiti kratkoročnim mjerama. Tanjug
