BIJELJINA, Centralne banke širom Evrope postale su značajni kupci zlata, zahvaljujući značajnim turbulencijama na valutnim tržištima koje su njihovu pažnju usmjerile na sve skuplje zlato, prenosi portal CNBC.
Ovakav potez zabilježen je po prvi put u više od dvije decenije, a uloga centralnih banaka na tržištu zlata takođe će biti centralna tema konferencije Londonske organizacije trgovaca zlata (LBMA), koja se ove sedmice održava u Montrealu.
Prebacivanje uloge centralnih banaka s prodavača na kupca zlata pomoglo je u podizanju cijena zlata za više od 25 odsto u ovoj godini, a rekordna cijena unce zlata od 1.920 dolara takođe je rezultat povećane potražnje centralnih banaka.
Meksiko, Rusija, Južna Koreja i Tajland ove godine su kupili značajne količine zlata kako bi smanjili svoju izloženost promjenjivom dolaru, a ukupna globalna vrijednost kupljenog zlata od strane centralnih banaka u ovoj godini veća je u odnosu na bilo koji period od kada se prije 40 godina raspao sistem Breton Vuds, kada je vrijednost dolara bila vezana uz zlato.
Podaci ECB-a i MMF-a pokazuju da su i evropske centralne banke u ovoj godini dodale oko 25.000 unci, odnosno 0,8 tona zlata u svoje rezerve, a većinu kupovine obavila je Estonijska centralna banka koja je početkom ove godine kupila zlato za povećanje rezervi ECB-a kako bi se pridružila evropskoj monetarnoj uniji.
Odluka centralnih banaka u Evropi o kupovini zlata takođe dolazi zbog sve većih pritisaka dužničke krize, zbog koje su ugrožene članice poput Italije, Portugala i Španije bile primorane da rasprodaju svoje rezerve zlata kako bi reducirale dug.
Međutim, analitičari smatraju da se otkupom zlata po trenutnim cijenama ne može značajno uticati na smanjivanje duga ugroženih članica, nego se samo može povećati zabrinutost investitora zbog nestabilnog stanja u evrozoni.
