Cijena aluminijuma određuje tarifu struje

SARAJEVO , Konzorcij u kojem su švajcarski “Glencore”, “Feal” iz Širokog Brijega i “Dalekovodi” iz Hrvatske, kao prvoplasirani potencijalni kupac 88 posto kapitala u mostarskom “Aluminiju”, predložio je da se cijena struje za ovaj kombinat veže uz cijenu aluminijuma na Londonskoj berzi metala ili da se pola cijene veže za cijenu aluminijuma, a pola za važeću tarifu.
 
Ovo je juče saopšteno iz Komisije za prodaju ovog kombinata čija je privatizacija zapela zbog velikog jaza između zainteresovanog kupca i Vlade FBiH u vezi s cijenom struje.
“Vladi FBiH ćemo predstaviti oba rješenja koja imaju i pozitivne i negativne strane, ali koja su bolja od prvobitne ponude, a Vlada će donijeti konačnu odluku”, pojasnio je Enes Ganić, predsjednik Komisije.
Nezvanično saznajemo da ova dva rješenja podrazumijevaju cijenu struje između 38 i 41 euro za megavat-sat.
“Aluminij” svakog sata troši oko 215 megavata struje i trenutno pola potreba obezbjeđuje preko tvornice TLM iz Šibenika, koja je vlasnik 12 posto kapitala u mostarskom kombinatu, a drugu polovinu od “Elektroprivrede HZHB” kojoj megavat sa prenosom plaća 49 eura. Najveći dio struje koju isporučuje “Aluminiju” “Elektroprivreda HZHB” kupuje na međunarodnom tržištu po cijeni od 76 eura, pa razliku u cijeni nadoknađuju domaćinstva. Sa druge strane, potencijalni kupac “Aluminija” ne želi da prihvati tržišnu cijenu struje.
Konzorcij je za 88 posto kapitala u “Aluminiju” ponudio 130 miliona eura, 207 miliona eura ulaganja u proizvodnju i zadržavanje svih zaposlenih uz otvaranje novih radnih mjesta.
Osim cijene struje, Komisija za prodaju 88 posto kapitala u kombinatu “Aluminij” je razmatrala i ponudu za sanaciju odlagališta crvenog mulja koji nastaje kao nusproizvod pri proizvodnji aluminijuma.
“Moraju biti poštivana pravila tendera koja definišu da deset posto sredstava koja Vlada dobije za kapital u kombinatu bude uloženo u unapređenje zaštite okoliša, a da se ostala ekološka pitanja rješavaju u skladu sa zakonskim propisima u BiH”, piše u saopštenju iz Komisije.
Ministar okoliša u Vladi FBiH Nevenko Herceg je ranije ocijenio da bi deset posto od novca trebalo biti dovoljno za saniranje ove deponije.