BANJALUKA, Republika Srpska i BiH bi, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, do kraja 2014. godine mogle da zatraže od EU status zemlje u kojoj je iskorijenjena svinjska kuga, uz dalju primjenu vakcinacije na malim farmama.
“Uslov za to je da do kraja 2014. godine ne bude novih žarišta klasične svinjske kuge, jer bi se tako navršilo tačno dvije godine od posljednjeg slučaja ovog oboljenja”, rečeno je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske.
Pomoćnik ministra za resor veterinarstva Radmila Čojo rekla je da će taj status omogućiti da velike farme prestanu sa vakcinacijom i uđu u program povećanog nadzora i primjene rigoroznih mjera.
“Moguće je uspostaviti kanalisani sistem proizvodnje koji obuhvata sertifikovane farme visoke biosigurnosti, bez vakcinacije protiv klasične kuge svinja, uz striktni nadzor prometa, klanja i prerade svinja”, rekla je Čojo.
Ona je dodala da bi se, u tom slučaju, primijenila rigorozna kontrola izolovanih sistema uzgoja svinja visokog nivoa biosigurnosti.
Mjere povećanog nadzora obezbijediće da farme budu potpuno izolovane od spoljne sredine i mogućih rizika svinjske kuge.
“Vakcinisanje svinja na manjim farmama će se pritom nastaviti. Želja države je da vakcinacija svinja prestane u potpunosti što prije, ali trenutno to nije realno”, naglasila je Čojo, komentarišući zahtjev udruženja poljoprivrednih proizvođača za prestankom vakcinacije svinja protiv klasične kuge.
Prestanak vakcinacije protiv svinjske kuge trebalo bi da se odvija postepeno, jer većina domaćih uzgajivača nema zadovoljavajuće uslove biosigurnosti za njihovo gajenje.
Osim toga, za rigoroznu kontrolu obilježavanja i kretanja životinja potrebni su veliki finansijski i ljudski resursi.
“Problem za kontrolu predstavlja i veliki broj onih koji imaju manje od deset svinja, a samo je jedan odsto farmi koje predstavljaju komercijalne i porodične farme sa visokim nivoom biosigurnosti”, zaključila je Čojo.
