BRISEL, Finansijska tržišta u Evropi i SAD-u ponovo su zahvaćena krizom, pošto se pometnja izazvana, za dlaku izbjegnutim, tehničkim bankrotom Amerike, prelila ponovo preko Atlantika. Talas već postojeće krize na Starom kontinentu prijeti da se pretvori u cunami, jer su poslije Grčke, Islanda i Portugala, krizom pogođene treća i četvrta ekonomija evrozone – Italija i Španija.
Rastuća zabrinutost investitora zbog ekonomskog usporavanja u zoni evra podigla je kamatne stope na obveznice Španije i Italije na rekordne nivoe u istoriji monetarne unije. Prinos na desetogodišnje španske obveznice povećan je na najviši nivo od uvođenja evra, približivši se kamatnoj stopi zabilježenoj u Grčkoj, Irskoj i Portugalu prije nego što su te zemlje morale da zatraže međunarodnu pomoć za spasavanje.
Pooštravanje tržišnog pritiska na Italiju i Španiju ne sluti na dobro, jer su ove ekonomije suviše velike i skupe da bi mogle da budu spasene iz fonda evrozone za pomoć ugroženim članicama. Evropska komisija već je saopštila da, uprkos skoku kamatnih stopa na španske i italijanske obveznice na rekordne visine, ne planira spasavanje te dvije zemalje, kao ni Kipra.
– Imamo veliko povjerenje u odlučnost vlasti Španije i Italije da vrate svoje ekonomije na pravi put – izjavila je portparolka komesara EU za ekonomska i monetarna pitanja, Olija Rena, Šantal Hjuz.
Pogoršanje dužničke krize u zoni evra moglo bi da primora taj monetarni blok da na kraju poveća svoj 440 milijardi evra (625 milijardi dolara) vrijedan fond za spasavanje finansijski oslabljenih članica. Ovome se, međutim, protive glavni uplatioci u taj fond, prije svih Njemačka.
Upravo je Njemačka, prema pisanju američkog poslovnog dnevnika “Volstrit žurnala”, “kumovala” teškoj situaciji u kojoj se Španija sada našla. Madrid je, primjećuje list, sproveo niz antikriznih mjera planovima štednje za smanjenje budžetskog deficita do 2014. godine. Sve je dobro krenulo, dok “Njemačko insistiranje tokom krize u Grčkoj da gubitke snose posjednici državnih obveznica nije promijenilo sudbinu Španije”.
– Rezultat je bio da je evropski suvereni dug pretvoren u kamatu na obveznice, uz rizik da to postane dio svakog budućeg paketa spasavanja. Za zemlju kao što je Španija, borba da dokaže svoj kredibilitet, pokazala se kao duboko štetna, a kriza sa obvezniciama prijeti da se proširi na druge dijelove ekonomije – zaključuje američki dnevnik.
Odsječene
Španske banke su, piše “Volstrit žurnal”, praktično odsječene nedjeljama od finansiranja na tržištima, zbog smanjenih kreditnih mogućnosti i rastućih troškova pozajmica i to u trenutku kada se zemlja bori da smanji budžetski deficit, prenose agencije.
