BEOGRAD, “Štedimo koliko možemo, trošimo koliko moramo”, princip je kojim država pravda to što će tekuću godinu završiti sa oko 120 milijardi dinara minusa.
Ti podaci definitivno ukazuju da u budžetu ima skrivenih i potpuno nepotrebnih rashoda, koje još niko ne kontroliše.
Uoči završetka maratonskih razgovora sa Međunarodnim monetarnim fondom o budžetu za sljedeću godinu, država je rebalansom ovogodišnjeg proračuna, minus povećala za 13 milijardi dinara.
Kako je taj novac već potrošen, vlada se nedavno odlučila za nove metode, usvajanjem posebnog zakona o zaduživanju kod komercijalnih banaka sa deviznom klauzulom.
Te događaje propratile su tvrdnje predsjednika Borisa Tadića, da je Srbija zahvaljujući vladinim antikriznim mjerama, izbjegla bankrot. Upravo u tom trenutku u javnosti su ponovo aktuelne priče o rekonstrukciji vlade, ali i platama državnih funkcionera.
Da li je i koliko Srbija blizu bankrota?
Prema riječima ekonomiste Đorđa Đukića, vlada je rebalansom otvorila pitanje da li će MMF-u, sa kojim pregovara o budžetu za 2010. moći da objasni kako će sljedeće godine smanjiti deficit.
„Kontradiktorne vijesti stižu od zvaničnika koje su vrlo zabrinjavajuće. Sama činjenica da predsjednik države upotrebljava izraz izbjegnuto bankrotstvo mislim da stvara dodatnu nesigurnost kod investitora i ono stvara kontraefekat“, smatra on.
Đukić je istakao da bi trebalo biti jako obazriv i jasno izaći pred javnost: šta je to što je defakto budžetski deficit, odnosno ono što se deklarativno ističe.
„I na kraju krajeva, ono što ostaje kao potuno nejasno: zašto se uopšte država zadužuje kod komercijalnih banaka za 250 miliona evra? Zašto se taj zajam koristi za krpljenje rupa u budžetu, gdje je faktički potrošnja nastala?“, kaže on.
Nedavno su se u javnosti pojavile informacije da država za neplaćene komunalne račune duguje više od dva miliona evra, što se pravdalo praznom državnom kasom. Rebalansom je, samo u te svrhe, odobrena svota od 3,1 milijarde dinara.
Suština povećanja minusa u ovogodišnjoj državnoj kasi je, prema tvrdnjama nadležnih, bila pomoć najugroženijima: penzionerima, građanima sa malim platama i socijalnim slučajevima.
Uvijek nekako skrajnuti ostaju preduzetnici sa izvoznim potencijalom, koji od države godinama zaredom traže veće subvencije. Đukić je uvjeren da je razlog za to tekuća predizborna godina.
„Ide se ad hoc i mislim da tu nikakve sistematičnosti nema. Popunjavaju se one rupe, shodno zahtjevima koji se pojavljuju na otvorenoj sceni. Bilo u vidu prijetnji štrajkovima, ili ispoljavanja masovnog nezadovoljstva“, navodi on.
„Isto tako je uvjertira napravljena vezano za prodaju Telekoma, uz tvrdnje da će novac striktno biti upotrebljavan za investicije, a bez mehanizma kontrole kako će sredstva biti trošena, samo ukazuje da će veći dio toga završiti u tekućoj potrošnji. Lako se može predvidjeti da će prodaja Telekoma samo biti uvjertira za nove izbore“, dodaje Đukić.
U svojoj ocjeni nešto je oštriji Vladimir Gligorov. On smatra da sadašnja vlada nema potencijala da ozbiljnije pomogne i uloži u rad primjera radi poljoprivrednika i mljekara, jer želi da ostavi utisak socijalne odgovornosti.
„Postoje ti socijalni pritisci, a sve drugo što ste naveli zahtjeva ozbiljnije reformske poteze. To vlada do sada nije bila spremna da uradi i teško je očekivati da će za to biti spremna u budućnosti. Tu je, prosto, riječ o pokušaju da se kaže da je vlada, ako ništa drugo – bar socijalno odgovorna“, kaže on.
Za ekonomistu Vladimira Gligorava, sam ulazak u pregovore o kreditu sa MMF-u, bio je signal za potencijalno bankrotstvo. „Ako zemlja ima program sa MMF-om to praktično znači da je u nekakvom procesu koji liči na bankrotstvo. U tom smislu, da li je potrebno da zajmi od nekomercijalnih izvora, u ovom slučaju od MMF-a? Prema tome, bi se moglo reći da je Srbija tokom ekonomske krize prošla kroz postupak koji bi se u opštem smislu mogao nazvati kao postupak bankrtostva“, smatra Gligovor.
Podsjetimo, prema najavama ministarke finansija Diane Dragutinović pregovori sa Međunarodnim monetarnim fondom o budžetu za sljedeću godinu za nekoliko dana će biti okončani. Ona je precizirala da bi prema tom budžetu deficit trebalo da se smanji I iznosi četiri odsto BDP-a, za razliku od ovogodišnjih 4,8. B92
