SARAJEVO – Iako u BiH raste broj IT kompanija, i dalje je mali broj stručnjaka koji se bave ovom tematikom. Sam tehnološki razvoj BiH mnogo kaska za regionom, ali i Evropom i drugim zemljama, a kao jedan od ključnih problema jeste loša politika i vlast koja ne obraća dovoljno pažnje IT industriji.
O tehnološkom razvoju BiH i novitetima u IT industriji, o kojima će biti govora na ovogodišnjoj 10. NetWork konferenciji koja se održava u Neumu od 25. do 27. marta, za portal CAPITAL priča direktor Logosofta i direktor sadržaja Network-a Damir Dizdarević.
CAPITAL: NetWork konferencija svake godine nudi najaktuelnije sadržaje iz svijeta informacionih tehnologija. Kako izgleda proces odabira tema koje će biti prezentovane na NetWorku? Kojim kriterijima se vodite pri finalnom odabiru sadržaja konferencije s obzirom na raznolikost njenog auditorija?
DIZDAREVIĆ: Mi svake godine imamo mnogo više prijava na predavanja nego što imamo predviđenih slotova i taj omjer je vrlo često u rangu 5-6 prijavljenih predavanja po jednom slotu. Zato proces same selekcije nije uopšte jednostavan. Tim za sadržaje se trudi biti dobro upoznat sa najaktuelnijim kretanjima i tehnologijama u IT svijetu, kao i sa onim što je danas najpotrebnije u realnom biznisu i po tome vršimo odabir ključnih tema. Želimo imati balans između ova dva aspekta, kako bi posjetioci imali prilike vidjeti i ono što je trenutno najaktuelnije, ali nije još uvijek stiglo u realna okruženja, kao i ono što su najbolje prakse u poslovnom IT-u generalno. Naravno, trudimo se da i predavači budu vrhunski, jer se najbolji predavači cijele regije, pa i šire, vrlo rado prijavljuju za Network konferenciju. Na kraju, ali ne i najmanje važno, uvijek se trudimo da ostavimo nešto prostora i za neafirmisane predavače, koji su se dobro pokazali na predavanjima na user grupama ili MSCommunity aktivnostima i njima damo priliku da se obrate nešto širem i zahtjevnijem auditoriju.
CAPITAL: O kojim temama će biti govora na ovogodišnjem NetWorku?
DIZDAREVIĆ: Teme kojima ćemo se ove godine baviti biće usmjerene na primjenu vještačke inteligencije, DevOps, rješenja u cloudu, sigurnost informacionih sistema, poslovno izvještavanje kao i samu poslovnu produktivnost kroz korištenje informacionih tehnologija. To su vrlo aktuelne oblasti u kojima ima puno novosti i siguran sam da će i posjetioci imati težak zadatak da odaberu na koje predavanje da idu, budući da će se održavati šest predavanja istovremeno, a osim toga planiramo i radionice i panele.
CAPITAL: NetWork ove godine obilježava deseto, jubilarno izdanje. Vi ste tu od samog početka ove konferencije. Kako je izgledao rast i razvoj NetWorka? Šta Vas čini sretnim u cijeloj ovoj priči i motiviše da budete njen dio?
DIZDAREVIĆ: Ove godine je deset godina Network konferencije i taj put od 2011. godine, kada smo imali prvu konferenciju, do danas je zaista vrlo interesantan. Na početku treba reći da smo mi kao zemlja s ovom vrstom konferencija krenuli dosta kasno. Kao i u ostalim zemljama regije, ona je na početku pozicionirana kao Microsoft brend, a Slovenija je svoju prvu konferenciju imala još 1995., Srbija i Hrvatska su počele još 2000. godine, a mi tek desetak godina poslije. Prva Network konferencija je održana 2011. godine u Banjoj Luci, sa tek nešto više od 200 učesnika, zajedno sa predavačima i osobljem. Nakon toga, druga se desila u Mostaru, sa malo većim brojem učesnika, a onda se konferencija par godina seli u Teslić i zadnjih nekoliko godina se održava u Neumu, kao i ove godine. Broj učesnika se svake godine povećavao. Organizaciju je preuzela nova agencija, a i mi koji smo učestvovali u organizaciji smo već bili iskusni i dosta naučili prethodnih godina. Tada je počeo vrlo brz rast broja učesnika, kao i prepoznatljivost konferencije u cijeloj regiji, pa smo tako stigli do broja od preko 1000 učesnika, koliko je bilo prošle godine. Sama činjenica da smo uspjeli da za deset godina po kvalitetu ali i kvantitetu sustignemo sve druge regionalne konferencije, iako su one imale po bar deset godina prednosti, jeste velika stvar. Vjerujem da su ovakvi događaji potrebni našoj zemlji. Ionako smo mali, sa slabim tržištem, i treba nam ponekad da se bar u ovom IT biznisu okupimo na jednom mjestu i pričamo o nekim pametnim stvarima.
CAPITAL: Jeste li kroz sadržaje ove konferencije uspjeli ispratiti sve one značajne IT trendove u svijetu tokom proteklih godina?
DIZDAREVIĆ: Mi se trudimo da to tako bude i vjerujem da nam ni jedan bitan IT trend ne promakne. Često se ima pogrešan utisak da se u IT svijetu trendovi jako brzo mijenjaju. Koliko god da je IT dinamična industrija, neki ključni trendovi se postavljaju možda jednom ili dva puta u deset godina. Revolucionarni IT trend, koji je svima poznat, je definitivno cloud, ali o tome smo počeli pričati još prije više od deset godina, a pričamo i danas. Slično je i sa drugima. Mogu reću da su svi aktuelni IT trendovi prisutni na Network konferenciji, ali im se trudimo dati različite aspekte i fokusirati se koliko god je to moguće na lokalno tržište i potrebe lokalnog poslovanja.
CAPITAL: Kakvi trendovi u IT sektoru nas očekuju u 2020. godini?
DIZDAREVIĆ: U 2020. će se nastaviti trendovi koji su uspostavljeni još prije par godina, ne vjerujem da ćemo imati nekih revolucionarnih prekretnica, kao što rekoh, one se i u IT-u dešavaju relativno rijetko. Sasvim sigurno ćemo viđati sve više i više IoT uređaja, ekspanziju vještačke inteligencije kako u potrošačkom segmentu, tako i u segmentu biznis analitike, te dalje omasovljavanje cloud servisa. Sve ovo generalno donijeće još intenzivnije korištenje informacionih tehnologija u svim segmentima života i poslovanja. Vjerujem da će benefite od toga osjetiti i pojedinci i kompanije.
CAPITAL: Bosna i Hercegovina tek je nedavno dobila pristup 4G tehnologiji, čime dosta kasni za ostalim zemljama. Evropske, ali i druge zemlje već su prešle na 5G, a neke poput Kine testiraju i varijante 6G tehnologije. Da li je za BiH to neka dalja budućnost i šta za jednu zemlju znači pristup ovakvoj tehnologiji?
DIZDAREVIĆ: Infrastrukturne tehnologije, poput 4G i 5G su jako značajne za svaku zemlju. Bosna i Hercegovina jeste mnogo kasnila sa uvođenjem 4G tehnologije, ali ne iz tehničkih nego iz administrativno-političkih razloga i to je možda i najbolji primjer koliko loša politika može uticati i na sam tehnološki napredak, iako na prvi pogled možda djeluje da to nema veze jedno sa drugim. Ja se iskreno nadam da takvih prepreka neće biti za 5G, a koliko je meni poznato, naši telekom operateri već rade na testiranju i planiranju uvođenja 5G mreže. To je jako važno, ne samo zato da bismo imali brži Internet na telefonima, nego da bi čitav jedan segment IT industrije, a to su IoT uređaji, kod nas dobio na značaju i masovnijoj primjeni. Mi imamo kompanije koje su sposobne i da kreiraju i proizvode takve uređaje, ali ako nemaju infrastrukturnu podršku, slabo će proći na lokalnom tržištu. Ja ipak vjerujem da na 5G mrežu nećemo čekati tako dugo kao na 4G, ali vrijeme će pokazati.
CAPITAL: Gledajući prethodnu godinu, koliko ste u vašoj firmi – „Logosoftu“, Platinum sponzoru NetWorka, zadovoljni ostvarenim planovima i šta očekujete u ovoj godini?
DIZDAREVIĆ: U prošloj godini smo radili na dosta značajnih projekata, otvorili smo neka nova tržišta a i dobili smo priznanje na globalnom nivou kao Microsoft partner godine za jedan važan projekat migracije na Microsoft cloud rješenja. Vjerujem da ćemo u ovoj godini da nastavimo te pozitivne trendove. S obzirom da Logosoft postoji, i uspješno posluje, već punih 25 godina, očigledno je da dobro radimo. Nekad se zapitam kako bi tek radili da imamo bolje privredno i političko okruženje. Obično mi bude jako žao jer vjerujem da bismo i mi, a i mnoge druge kompanije u BiH, radile značajno bolje da imaju bolje okruženje i da postoji bolje razumijevanje prema privredi generalno.
CAPITAL: Dio ste Telekoma Srbija grupacije, te kao jedna IT kompanija radite na procesu digitalne transformacije telekoma. Na kojem se stepenu razvoja nalaze naši operateri? Koliko na to utiču domaći propisi, te kupovna moć i razvijena svijest građana i pravnih lica?
DIZDAREVIĆ: To je jako zanimljivo pitanje. Mi smo, zajedno sa našom ćerkom kompanijom MTS SI u Srbiji, praktično jedine IT kompanije u cijeloj grupaciji koja danas broji mislim oko 20 članica. Naša prirodna uloga je da pomažemo u digitalnoj transformaciji telekom kompanija u našoj grupaciji, a naravno i šire ako nam se za to pruži prilika. Što se tiče stepena razvoja telekoma, mislim da se tu, bar kad je riječ o Telekom Srbija grupi, mogu prepoznati vrlo pozitivni trendovi. Ključna stvar u tome je da se razumije da voice saobraćaj nema dugoročnu perspektivu u smislu glavnog izvora prihoda za telekome, i da je Internet jedino što će opstati na svim uređajima, a ne samo na telefonima. I to je zaista potrebno stalno ponavljati – Internet i Internet servisi su jedino što ima budućnost i sve ono što danas dobijamo i putem neke druge vrste medija (poput recimo kablovske televizije i sl.) vrlo brzo će biti dostupno putem Interneta i Internet servisa. Telekom operateri se moraju ubrzano prilagođavati ovim trendovima i stalno razvijati nove Internet bazirane servise. Realno, niti jedan telekom operater u regiji nema vlastitih kapaciteta za to i taj vid digitalne transformacije je potpuno prirodno raditi u saradnji sa IT kompanijama. Time se postiže i još jedan pozitivan efekat a to je rast domaćeg IT tržišta. Grupacija Telekom Srbija je zaista u prednosti u odnosu na ostale telekome u regiji zato što ima vrlo uspješnu ICT kompaniju u grupi i mislim da se to dosta dobro koristi.
Kada je u pitanju svijest krajnjih korisnika, mislim da bar kad je mlađa generacija u pitanju tu ne zaostajemo mnogo za okruženjem. Današnje implementacije informacionih tehnologija su veoma prilagođene širem krugu korisnika, bukvalno za sve generacije i zato je njihovo omasovljavanje dosta brzo. Za krajnje korisnike ove tehnologije ne zahtijevaju nikakva posebna ulaganja, što je još jedan benefit. S druge strane, krupne investicije moraju da se naprave kod onih koje te usluge pružaju.
CAPITAL: U posljednje vrijeme u BiH je vidljiv rast broja IT kompanija, rast broja zaposlenih, te sama IT industrija se razvija. Da li smatrate da se treba još više pažnje posvetiti ovom sektoru i na koji način?
DIZDAREVIĆ: Apsolutno da. Činjenica jeste da se povećava broj kompanija, ali broj zaposlenih odnosno kandidata za zaposlenje ne raste adekvatnom brzinom da isprati taj rast. Zato se danas u većini IT kompanija u BiH osjeti nedostatak kvalitetnog i iskusnog IT kadra, što je dodatno pogoršano i vidljivim odlaskom mladih u inostranstvo. Ja sam kroz angažman u Američkoj privrednoj komori, gdje sam predsjednik ICT komiteta, u nekoliko navrata sa kolegama pokušavao da animiramo vlasti bar u Kantonu Sarajevo da kroz formiranje dediciranog vladinog tijela malo više pažnje posvete IT industriji, kao i samoj digitalizaciji javne uprave. Ne mogu reći da interesa nije bilo, ali nestabilne političke prilike, stalne promjene ministara i sl. praktično onemogućavaju da pokrenete bilo kakav proces i na njemu istrajete. Jedna od stvari u kojima BiH također jako kasni je i oblast digitalnih servisa za građane, popularno nazvano e-uprava. Broj tako dostupnih servisa za građane je zanemarivo mali i nažalost, pored sve tehnologije kojom raspolažemo, građani i danas za najbanalnije stvari moraju da obilaze šaltere i skupljaju različite dokumente. A možda i u opštinu da ovjerite njenu kopiju. Mi iz IT industrije se zbog toga vjerovatno mnogo više nerviramo nego ostali, jer smo svjesni da digitalizacija javne uprave nije pitanje tehničke mogućnosti da se to izvede, nego isključivo volje da se to uradi. Nažalost, za nas je to još uvijek budućnost. Nadam se bar ne tako daleka.
CAPITAL: Dragana Eremija
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Pročitajte sve pozdrav mog svjedočenja.
Moje ime je Katica Kamenić,, želim iskoristiti ovu sjajnu zlatnu priliku da dam opipljivo svjedočanstvo o tome kako sam nedavno dobio zajam od 60.000 eura. Prije sam tražio kredit i kasnije su me prevarili. Pokušao sam ponovno i upoznao sam ženu poput mene koja mi je bila spremna i voljna pomoći da dobijem kredit uz kamatnu stopu od 2%. Rečeno mi je da je zajmodavac i žena kojoj vjerujem, pa sam odlučio kontaktirati s njom i ona mi je dala priliku da podnesem zahtjev za kredit od njene tvrtke koji sam lako dobio, ali objašnjenje je da sam dobro dobio svoj kredit zdravlje i s manje stresa. Ako vas zanima zajam, možete joj se obratiti putem e-pošte: (joseluisloans@gmail.com)