BEOGRAD, Od početka primjene Zakona o spriječavanju zlostavljanja na radu, Agenciji za mirno rješavanje sporova dnevno se u prosjeku javi do 15 ljudi koji su žrtve mobinga.
Savjetnica u toj agenciji Olga Kićanović kaže da su “svi oni veoma dobro obavješteni o zlostavljanju, tako da je samo 10 odsto onih koji mješaju mobing i drugo kršenje radnih prava”.
Ona je, kao veoma važan segment tog zakona, istakla da je osoba koja prijavi zlostavljanje zaštićena od otkaza, a isto to važi i za osobu koja prijavi korupciju, odnosno povredu javnog interesa.
“Međutim, ono što ne postoji u ovom zakonu jeste zabrana da jednom osuđeni mober ne može da dođe na rukovodeći položaj, bar u državnom i javnom sektoru, čime bi se spriječio politički mobing”, ukazala je Kićanovićeva.
Prema riječima pomoćnika ministra rada i socijalne politike Radmile Bukumirić-Katić, više od 12 miliona ljudi u Evropi godišnje je izloženo nekoj vrsti zlostavljanja na radu, pri čemu se u 95 odsto slučajeva mobing sprovodi od poslodavca ka zaposlenom.
Bukumirić-Katić je podsjetila da je Srbija osma zemlja u Evropi koja ima takav zakon. “Cilj zakona je obezbjeđenje cjelovitog i preventivnog sistema zaštite od zlostavljanja na radu, a odnosi se na državne organe, privatne poslodavce, kao i na sve zaposlene”, dodala je Bukumirić-Katić.
Procesi tranzicije i privatizacije doveli su do toga da u Srbiji postoji višak zaposlenih, odakle i potiče strah za gubitak posla, koji je jedan od glavnih uzroka mobinga, istakla je ona.
Osnovna obilježja mobinga su da je to ponašanje koje se ponavlja, da se njime ugrožava integritet, položaj i zdravlje zaposlenog, a da je njegov krajnji rezultat prekid radnog odnosa.
Bukumirić – Katić je podsjetila da su zakonom predviđeni i sudska zaštita za oštećenog, nadzor nad primjenom mjera, koji sprovode Upravna inspekcija i Inspekcija rada, kao i zabrana zloupotrebe prava na zaštitu od zlostavljanja. Tanjug
