ZAGREB – PR treba pokazivati ne samo riječima, nego i djelima. Što više povjerenja možemo steći, to više vrijede stvari koje možemo riješiti, kažu dobitinici PRO PR nagrada odgovarajući na pitanje koliki je značaj odnosa s javnošću i kako vide njihovu poziciju u budućnosti.
![PRO PR](https://www.capital.ba/wp-content/uploads/2023/03/PRO-PR-Plitvice.jpg)
Mai Anh Le, Regionalna menadžerica u Global PR Hub-u, Vijetnam:
PR za mene znači odgovorna komunikacija. Kao profesionalni komunikator moramo znati i priznati misiju isporučiti/prenijeti pravu poruku za poticanje prave akcije od prave ciljne publike. To će donijeti održivi razvoj ne samo za preduzeća nego i za zajednice, društvo. PR će imati važnu ulogu u edukaciji ljudi, povezivanju ljudi i izgradnji boljeg građanstva. Takođe, ne samo da se bavimo PR-om ispričati priču, nego moramo igrati ulogu u izgradnji priče, uključiti se u priče. Šta ako isporučimo samo lijepu i promišljenu poruku, ali ona ne utiče na publiku na najbolji način? PR treba pokazivati ne samo riječima, nego i djelima.
Posao: PR takođe znači posao. Bez obzira na industriju, sektor, lokalno ili na globalnom nivou, svi aspekti stvarno trebaju i odnose s javnošću. Kao što PR pomaže da se učvrstiti odnos između dva ili više od dvije strane za postizanje istog cilja. To će donijeti win-win odnos za one koji se pridruže. Što više povjerenja možemo steći, to više vrijede stvari koje možemo riješiti.
I dalje vidim vrlo potencijalnu budućnost PR-a, čak i ako postoje neke prijetnje poput lažnih vijesti/ etničkih pitanja / novo prijestolje AI tehnologije (zamjena ljudi u pisanju sadržaja ili stvaranju kreative)…ali pozicija PR-a je još uvijek čvrsta i jaka.
Ipak, emocionalni osjećaji imaju veliki uticaj i odlučiti koliko uspješna svaka PR aktivnost ili kampanja može biti (jer nijedan stroj ne može zamijeniti čovjeka). PR će imati za cilj “ukrasti” srce i um i povjerenje se ne može se izgraditi preko noći ili preko očiju od treptaja.
Danas je granica između PR-a i marketinga postupno vrlo nejasna. Upravljački tim treba se usredotočiti na dugu izgradnju terminskog razvoja, a ne juriti za kratkim ishodom. Onda će PR donijeti održiviji razvoj za poduzeća nego bilo koji drugi alat. Osobno mislim da se PR potrošnja smatra ulaganjem (ne troškom) na neki način.
![](https://www.capital.ba/wp-content/uploads/2023/03/Ian-Farrow.jpg)
Ian Farrow, Direktor kompanije Westco Trading Ltd, Velika Britanija
Uvijek je potrebno malo rasprave o tome koja bi praksa trebala biti vodeća za klijente – oglašavanje/marketing ili odnosi s javnošću. Uvijek sam mislio da je to pomalo čudna rasprava jer su granice između praksi u mom umu tako nejasne. U suvremenom krajoliku pada povjerenja, polarizacije pogleda i kulture, tehnoloških promjena i disperzije autoriteta, integrirana komunikacijska usluga uključujući marketing i oglašavanje trebala bi biti cilj. Stoga će voditelj komunikacija budućnosti biti savjest organizacije, mora imati široko i duboko razumijevanje društva i publike kojoj brend služi, biti tehnički vrhunski u svim specijalnostima i imati cijenjeno vodstvo u kombinaciji s izvrsnim menadžerskim vještinama.
Evo nekih izazova, ali ni približno sveobuhvatnog popisa. Povjerenje – organizacije trebaju voditi s ‘učiniti’, a ne samo ‘reći’. One organizacije koje žive i dišu svoje vrijednosti i pokazuju to djelovanjem bit će u najboljem položaju za izgradnju značajnih odnosa s publikom. No, pobijedit će lideri u komunikacijama koji će pomoći da glavni odjel ostane usklađen s vrijednostima i načinom na koji će korporativne aktivnosti biti percipirane od strane publike. Imajte povjerenja da ćete moći govoriti istinu na temelju dokaza i znanja. Polarizacija – potaknuta društvenim medijima i padom povjerenja, povlačenje u komore odjeka i pristranost potvrde znači da moramo razmišljati i razumjeti više o oblikovanju naše poruke i dosezanju različite publike s polariziranim pogledima. Shvatite što pokreće polarizaciju i što to znači za vaš brend. Zarađeno u ovom svijetu je presudno. Razmislite o korištenju autentičnih mikro utjecajnih osoba, stvaranju pravih i vrijednih interesnih zajednica i vjernosti svojim vrijednostima i svrsi. ChatGPT i tsunami marketinških proizvoda umjetne inteligencije zaokupili su maštu. Po mom mišljenju, oni su još uvijek samo alati (iako vrlo moćni), ali se mogu koristiti za brži i kreativniji sadržaj. Tehnološke promjene same po sebi neće dovesti do poboljšanja. Nemojte počinjati s tehnikom. Kao što je američki vojni strateg pukovnik John Boyd rekao za vođenje rata potrebni su vam ljudi (vodstvo, profesionalnost i vrijednosti/drugarstvo), ideje (strategija, kreativnost, istraživanje i taktika) i stvari (hardver i softver za brzu i učinkovitu isporuku) tim redom.
![](https://www.capital.ba/wp-content/uploads/2023/03/Khaled-Pic-high-res.jpg)
Khaled AlShehhi, Izvršni direktor marketinga i komunikacija u Uredu za medije vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata
Percepcija je sve za brend. Danas je jedan nožni prst prekoračio liniju i njegova bi se reputacija na društvenim mrežama mogla raskomadati za nekoliko minuta. Stoga je PR, koji uključuje upravljanje i utjecaj na percepciju javnosti o brendu ili organizaciji, jednako važan, ako ne i više, za marketing nego što je ikada bio.
Ali neki bi tvrdili da bi u današnje vrijeme njegova odgovornost mogla biti uz nadogradnju. I dalje je pomalo teško izolirati doprinos PR-a povećanju ugleda i vjerodostojnosti marke, svijesti o marki, povjerenju i pojačanju marketinških kampanja.
Njegovu će budućnost vjerojatno oblikovati podaci za ciljanje, relevantnost i mjerenje izvedbe. Podaci i analitički alati omogućit će PR rukovoditeljima da bolje mjere učinkovitost svojih kampanja i donose bolje informirane odluke o strategiji.
Podaci i tehnologija također će im omogućiti stvaranje i distribuciju personaliziranijih i ciljanijih poruka koje odjekuju kod određene publike u digitalnim okruženjima.
Mitar Vučković, Specijalist interne komunikacije u Elektroprivredi Crne Gore
Odnosi sa javnošću predstavljaju izvanredno sredstvo u rukama dobrog komunikatora, ali samo onda kada se dožive i postave na pravi način, što podrazumijeva strateški pristup komunikacijama uz puno poštovanje principa profesije. Objektivno posmatrano, odnosi sa javnošću moraju imati upravljačku funkciju i na taj način važan ili pak presudan uticaj na percepciju javnosti o nekoj kompaniji, ustanovi, projektu, događaju… U suprotnom, profesionalci u oblasti odnosa sa javnošću ne mogu u potpunosti ispunjavati funkciju koja im je povjerena i ne mogu biti odgovorni za reputaciju i imidž onoga koga predstavljaju u javnosti. U tom slučaju, odnosi sa javnošću su potpuno neiskorišćen resurs, što je veliki rizik u komunikacijskom, pa i puno šire, u poslovnom i društvenom smislu, jer sredine koje ne priznaju i ne razumiju važnost komuniciranja sa ciljnim grupama suočavaju se sa brojnim šumovima i teško da mogu, na pravi i očekivan način, artikulisati i ostvariti svoje ciljeve u bilo kojoj oblasti društvenog rada i djelovanja.
Odnosi sa javnošću su, dakle, izuzetno važna oblast i funkcija i čini mi se da se to sve više shvata i na prostoru jugoistočne Evrope, posebno sa naglim razvojem društvenih mreža i mogućnostima koje pružaju. Prosto smo zatrpani raznim neprovjerenim informacijama, izloženi spinovanju. Stoga i očekujem da će i u ovom dijelu svijeta PR i komunikacijski djelatnici dobijati sve više na značaju i izboriti se za mjesto koje im pripada. Do toga neće dovesti bilo čija dobra volja, nego sve veća potreba za istinitom, objektivnom, dobro odvaganom i kanalisanom te pravovremeno plasiranom informacijom koja će kreirati javnost i njenu percepciju stvarnosti. Neće biti lako, ali na to vrijeme nećemo dugo čekati. I da zaključim, bez obzira na sva tehnološka dostignuća, čovjek će i dalje biti u centru zbivanja, a obrazovan, verziran i dobronamjeran profesionalac učiniće da javnost bude informisana na primjeren i potreban način.
Melisa Čengić, voditeljica marketinga, CRM-a & PR-a u Porsche, BiH
Mnogo je definicija odnosa sa javnošću koje sam čula i koje na prihvatljiv a neke i intrigantan način objedinjuju suštinu, ideju i značaj ove industrije. Ipak, ovo je lično pitanje, stoga se odmičem od imuniteta PR-a da ga podcijene i iskreno ću odgovoriti da za mene odnosi s javnošću znače pregršt nagrađujućih iskustava, inspirativnih priča, još ljepših prilika i poznanstava u nesagledivoj mreži kanala komunikacije kroz koje vizija kompanije može oživjeti u toliko uloga: od stranca, želje, poznanika, preko podrške pa i do idola, a sve u uzajamnoj razmjeni energije sa javnošću.
Odnose sa javnošću u budućnosti vidim kao nerazdvojni dio rastućeg marketing ekosistema, sa osvježenim fokusom na kvalitet koji izranja iz potrebe da se u moru objava i vijesti iskristališu kvalitetni i autentični sadržaji.
Prešutni imperativ postat će zadovoljenje rastuće potrebe za mjerenjem rezultata tog procesa u smislu kvantifikacije uticaja PR-a na poslovanje, promjenu percepcije brenda te popratno razvijanje snažnog osjećaja pripadnosti. I neizostavno da spomenem ključne nosioce ove industrije za koje očekujem da će u budućnosti uživati u većoj slobodi radnog mjesta, vremena, metodologije i formata.
Marina Bolanča Radunović, direktorica kompanije ABECEDA komunikacije
Odnosi s javnošću su moja profesija, ali je komunikacija moja velika ljubav. Bilo bi idealno kada bi svi voljeti svoj posao, a ja se smatram privilegiranom jer sam u svoj posao stvarno zaljubljena i ta se strast s godinama pojačava.
Mustidisciplinarnost, dinamika, ljudi, sve je to sastavni dio posla u odnosima s javnošću, a mene osim toga pokreću i stalni izazovi i učenje. Odnosima s javnošću predviđam svijetlu budućnost.
Komunikacija nikada neće prestati i koliko god AI svakim danom bila sve jača, humanu empatiju neće moći naodmjestiti. Vjerujem u povezanost ljudi za koju ponekad mislimo da se vremenom gubi, ali nikada neće prestati.
Ovogodišnja PRO PR konferencija će biti održana od 4. do 7. maja u hotelu Jezero na Plitvičkim jezerima. PR