BANJALUKA, U Republici Srpskoj prije mjesec dana počela je kampanja “Naše je bolje” koja ima za cilj podizanje svijesti potrošača o domaćoj proizvodnji, jer se kupovinom domaćih proizvoda čuvaju radna mjesta, obezbjeđuju sredstva za budžetske korisnike i smanjuje deficit robne razmjene.
Kako kaže Dragica Ristić, direktorka Privredne komore RS, kampanja je zamišljena kao jedan kontinuirani proces, u kojem treba da prepoznamo mogućnosti koje stoje pred nama, ukazati na situaciju na tržištu, odnosno dati doprinos našim proizvođačima da proizvode kvalitetniju robu, a kupcima da dobijaju kvalitetniji proizvod.
– Kupovinom domaćih proizvoda građani u krajnjoj liniji podržavaju domaću privredu i na taj način činimo bolje za sve nas. Želimo ukazati da sve što radimo, stvaramo za sebe i svoju budućnost – ističe Ristićeva.
Republika Srpska i dalje bilježi visok spoljnotrgovinski deficit. Na koji način je moguće unaprijediti proizvodnju i popraviti takvo stanje?
RISTIĆ: Jedan od osnovnih problema naše ekonomije jeste konstatan spoljnotrgovinski deficit, koji je sada na nivou 46 odsto pokrivenosti uvoza izvozom. Da bi se to promijenilo mi moramo ojačati i podržati prerađivačku industriju i domaću proizvodnju. To možemo učiniti kroz finansijske podsticaje, ali i stavljanjem cjelokupne infrastrukture i svih institicije koje prate robu pri izvozu u funkciju proizvođača. Sada imamo situaciju da je lakše uvesti robu u RS i BiH, nego je izvesti odavde i taj odnos treba promijeniti.
Kako to promijeniti?
RISTIĆ: Rješenje problema biće kad izvršimo kontrolu nad tržištem, i oformimo akreditovane institucije i laboratorije koje će kontrolisati robu iz uvoza i reći jednostavno da na osnovu dozvoljenih tehničkih mjera o kontroli kvaliteta određena roba ne ispunjava te i te standarde. Nama roba u okruženju, produženim kontrolama i velikim brojem uzorkovanja, otežava uvoz, procedure traju dugo, poskupljuju taj proces za našeg izvoznika i naša roba kad stigne sa svim tim ukalkulisanim troškovima, postane nekonkurentna. Veliki problem predstavlja i nedostatak akreditovanih laboratorija i institucija, koje treba da prate proizvođače robe na domaćem tržištu, te da im obezbijede kvalitetne sertifikate s kojima mogu plasirati robu u izvoz.
Uprkos Sporazumu CEFTA, i dalje se naši izvoznici susreću s necarinskim barijerama, koje za posljedicu imaju uvoz jeftinih, a nekvalitenih proizvoda. Kako prevazići te probleme i mislite li da treba uvoditi kontramjere?
RISTIĆ: Mi smo se uvijek zalagali za pregovore i eliminisanje barijera, ali i privrednici su umorni od toga da se ništa ne rješava. Mi želimo da izvršimo kontrolu nad našim tržištem, obezbijedimo kontrolu i primjenjujemo dozvoljene mjere tehničke kontrole s naše strane, ali i da primjenjujemo i one mjere koje zemlje u okruženju primjenjuju za nas. Jesmo za reciprocitet, ukoliko druga strana ne želi da pregovara. Samo 51 proizvodno preduzeće iz RS ima HASAP standard koji potvrđuje sigurnost i bezbjednost njihovog proizvoda. Ono što mi i kampanjom želimo postići jeste to da ako kupite viviju ili krunu time pomažete domaću proizvodnju. Samo tako nećemo imati uvoz od 28 miliona maraka, samo za vode u ovoj godini. Samo na taj način kampanja ima smisla, i mislimo da će dati rezulate, ali moraju se uključiti i organi nadležni za kontrolu na tržištu, odnosno inspekcijski organi, ali i organi na graničnim prelazima. Očekujemo da će porasti prodaja domaćih proizvoda, da ćemo ubrzati, ali i isprovocirati državne organe da urade svoj posao kako bi imali uređeno tržište i kontrolu nad njim.
Više od godinu dana je prošlo od početka ekonomske krize. U međuvremenu, Vlada RS je kreirala mjere za ublažavanje negativnih posljedica krize. Da li su mjere dale efekte i kako ocjenjujete privredna kretanja u godini na izmaku?
RISTIĆ: RS i BiH nisu izolovano ostrvo i efekti globalne krize su se u dobroj mjeri osjetili. Sektori koji su posebno bili pogođeni jesu u prerađivačkoj industriji i to najviše metalni sektor, te drvoprerada. Mjere Vlade su bile sveobuhvatne i mi smo ih podržali. Bilo je dobrih mjera koje su dale rezultate, ali nisu u cjelini realizovane. Treba istaći da je zahvaljujući mjerama Vlade očuvan broj radnih mjesta u industriji tekstila, kože i obuće te da nije bilo znatnijeg pada fizičkog obima proizvodnje. Reprogram cijena električne energije, reprogram potraživanja su takođe mjere koje su dale efekte. Ono što nije učinjeno jeste to da nije profunkcinisao ni garantni ni interventni fond, a bili smo svjesni da će likvidnost biti gorući problem. U idućoj godini susrešćemo se s problemom likvidnosti subjekata u privredi. Krediti kod banaka su zahtjevni, kamate rastu i zato na likvidnosti treba raditi. Treba učiniti dodatne napore i preko Investiciono-razvojne banke RS i poslovnih banaka, kako bi se olakšalo poslovanje preduzeća.
Ekonomska politika optimistična
U narednoj godini se moramo više fokusirati na privredu. Kroz budžet i ekonomsku politiku smo tražili da se dodatnim mjerama rastereti privreda i prisutna nelikvidnost. Povećana je podrška izvoznim preduzećima, s deset miliona na 15 miliona KM. Obezbjeđena su sredstva za dalju podršku industrije, kože, obuće i tekstila. Ekonomska politika ostala je optimistična. Moramo se fokusirati i na podršku drugih sektora, kao što je metalski sektor i drvoprerada. Ni druge ekonomije objektivno nisu napredovale. Veliki padovi su bili u kretanjima, ali mi ćemo se duže oporavljati zbog nasljeđenih problema odranije, a i zbog problema koji su sa sobom povukli smanjene narudžbe, gubitak poslova u pojedinim sektorima, te zaustavljene investicije.
Smatrali smo takođe da mjere koje nisu realizovane u ovoj godini, treba da nađu mjesto u mjerama ekonomske politike. Organi koji treba da budu servis privredi, moraju biti efikasniji kako bi se smanjili troškovi koje privrednici imaju, smatra Ristićeva.Fokus
38 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Sve pohvale za akciju “Naše je bolje”. Zaista je potrebno probuditi svijest kod naših ljudi o tome koliko je bitno kupovati proizvode i usluge domaćeg porijekla. Mada bi bilo interesantno vidjeti gde Privredna komora i domaća preduzeća imaju otvorene račune (u kojoj banci)siguran sam da je to u domaćoj banci 🙂
P.S kompletan finansijski sistem nam je u stranom vlasništvu, zato ne bi trebali da se zanosimo “Naše je bolje” – sve će to preko kamate i provizija otići u strane ruke.
Bilo bi bolje kad bi “patriote” umjesto šuplje priče kupovali naše proizvode, tako bi bili korisniji.
steta sto tamo nema riste trbica da on upravlja ili pokojnog micica.koje sad naredu da otvori firmu zahvaljujuci privrednoj komori .gdje nam je jadna privreda i sta mi mozemo prodati osim magle i kriminala.
Svaka čast za akciju!!
Potpuno se slažem sa ovim što je rekao Milan. Pokažimo da smo patriote i na djelu, a ne samo ‘ne jeziku’.
Leny Kravic je patriota,nisu invalidi,penzioneri,borci..
Ristićka, ajde skuvaj domaći keške, ako znaš…
podrzavam kupovinu domacih proizvoda, normalno.
@Naše je bolje
pamtis li vremena kako je kad je finansijski sektor bio u domacem vlasnistvu i kako je to zavrsilo?
Pamtim vremena kad je finansijski sektor bio u domaćem vlasništvu, mada ne pamtim u privatnom. Resursi i finansijski sistem se nikad ne prepuštaju strancima. Mislim da je finansijski sektor kad je bio u domaćem vlasništvu manje štete napravio nego što je šteta koje su napravile banke sada u svijetu (pa ipak je država stala iza tih banaka, da očuva poverenje koje je ozbiljno narušeno). Problem je bio u našoj državi koja nije stala iz štediša, a nije problem domaćih banaka. Mi smo kolonija i uvijek ćemo biti dok god imamo većinski strani finansijski sistem. Zavrnu slavinu – zbog “tehničkih problema” i eto haosa u državi:-)
Pa bile su banke u drzavnom vlasnistvu pa su sve unistene (osim Razvojne)…
Druga stvar, stranci koji su kupili nase banke su donijeli i velike depozite ovdje, pogledaj strukturu depozita u bankarskom sektoru BiH pa ces vidjeti, a veoma malo su iznijeli odavde…
A sto se domaceg privatnog sektora tice… Zamisli kad bi Vidovic, Roguljic, Malbasic i slicni postali vlasnici nasih najvecih banaka :)))
@ Nase je bolje
naprotiv, finansijski sistem je privatni u 99% zemalja, sa jakom regulativom na drzavnom nivou.
misljenja sam da uspjesna (profitna) banka ne moze biti u dugotrajnom drzavnom vlasnistvu, osim centralne.
tipican primjer loseg drzavnog upravljanja je elektroprivreda.
@lemi, jazavac
Sretna nova godina redakciji i uvaženim diskutantima. Nadam se da će konstruktivne rasprave obilježiti i 2010 godinu. Na odgovor o tome da li banka treba da bude u državnom vlasništvu naveo bih primjer najveće banke u svijetu “Industrial and Commercial Bank of China”. To je banka koja je po kapitalizaciji i po depozitima najveća i što je interesantno najprofitabilnija banka. Ja hoću da verujem da je dobro što su strane banke kod nas, ali osjećam da nam je privreda talac stranih banaka. Hypo je Austrijska državna banka, a to je banka koja je najjača u Republici Srpskoj. NLB grupa je vlasništvo države Slovenije.
I tebi sve najbolje zelim. A sto se tice Kine, kod njih kad ukrades pare od drzave streljaju te, a ovdje unaprijede 🙂 Druga stvar, mislim da smo trebali ostaviti jednu drzavnu banku, ali nisu nam dali stranci,konkretno MMF. Razvojna banka nije imala nikakvih problema, extra banka bila, sa najvecim povjerenjem gradjana a na kraju zavrsi u vlasnistvu Ljubljanjske banke… moze li biti veci apsurd…?
nema neke velike veze koja je najveca banka, ali evo…od 10 najvecih banaka po velicini aktive, njih 7 su privatne, a 3 su kineske (drzavne).
kina je specificna zemlja koja pravi tranziciju i u kojoj privatni sektor sve vise jaca. za 10 godina ce bankarski sektor u kini biti dominantno privatizovan. nije tesko biti najjaca banka kad te partija uslovljava da bas u toj banci drzis depozite, dizes kredite, a sve to u zemlji sa preko milijarde ljudi. dakle, to nije konvencionalno bankarstvo.
hypo banka je drzavna banka silom prilika, a bice prodana privatnom vlasniku tokom ove ili sljedece godine.
sto se tice nlb banke, njen najveci akcionar je republika slovenija sa 33%. ostalih 67% je u rukama privatnih vlasnika.
Kod nas su neuspjesne bile drzavne banke a ni privatne u stranom vlasnistvu se ne pokazuju mnogo boljima.
Privatne banke u stranom vlasnistvu koje posluju kod nas su najcesce kao doo firma i nema nikakve osnove za poredjenje sa “pravim” bankama. Njihovo poslovanje je do krajnosti netransparentno a kontrola kojoj su podvrgnute od strane regulatorne vlasti, narocito u RS-u, je neadekvatna da bi se moglo suditi o kvalitetu.
Zavisno od maticne kuce, te banke su najcesce bili finansijeri izvoza iz home country. Nekada im maticna kuca nije cak ni banka nego konsultantska firma kao u slucaju ProCred.
Podatak koji dovoljno govori o kvalitetu privatnih banaka je da je u BiH za prvih 9 mjeseci 2009 god. 9 banaka prijavilo gubitak. “Situacija” i “stanje” sve vise lice na kraj 90-tih kada su banke nestajale jedne za drugom.
Vezano za naslov teksta koji komentarisemo bitno je pronac odgovor na pitanje sta je domaci proizvod i sta je izvoz? Ako uvozimo psenicu i proizvodimo brasno da bi smo pekli hljeb da li je taj hljeb domaci proizvod? Sta se podrzava kupovinom domacih proizvoda?
@ jazavac, slažem se sa tobom da smo trebali ostaviti državnu banku, ali smo trebali i jačati privatne banke (domaći kapital), ali na način da se onemogući jačanje privatne banke i onda je prodamo strancu (neko se dobro obogati na tome). Ako je finansijski sistem “krvotok” privrede onda je nemoguće planski razvijati tu privredu dok je god u stranom vlasništvu.
@ lemi, što se tiče NLB banke država Slovenija ima direktno i indirektno preko 50%. To je proverena informacija (izvještaj o 3 kvartalu 2009. godine). U Sloveniji te uslovljava partija gde ćeš držati depozite, dizati kredite. Mi smo kao država “razvaljeni do bola”. Što se tiče budućnosti nezahvalno je davati predviđanja, ali po drugima (Brazil, Rusija, Indija i Kina – zemlje BRIK-a)će biti svijetski lideri. Ono što njih karakteriše su bogatstvo u resursima i jak državni intervencionizam.
sto se tice nlb…
http://www.nlb.si/shareholder-structure
zavrsavamo pricu tu o strukturi vlasnistva te banke (koje provjerene informacije ti spominjes?)
kad sam rekao da partija uslovljava da se depoziti drze u ovoj ili onoj banci, mislio sam na kinu a ne na sloveniju…
polemiku o kineskoj ekonomiji i buducim medjuekonomskim odnosima cemo ostaviti za neku drugu priliku jer je to prilicno slozena tema…
banka ne moze biti drzavna u balkanskim uslovima i sva je sreca da nemamo nijednu drzavnu banku jer bi kompletan sektor dosao u pitanje. kao paralelu povlacim poslovanje IRB RS (koja doduse nije klasicna banka), u kojoj svaki kredit preko 500.000 mora odobriti premijer.
ne vidim nikakvu stetu sto su banke u stranom vlasnistvu (nemam nista protiv da su i u privatnom domacem vlasnistvu). banke u bih su 100% privatne i uspjesno posluju. forma organizovanja je ad, odnosno dd, a nikako doo. regulisane su dobro, procitajte sajtove agencija za bankarstvo i centralne banke.
ovo su sve opstepoznati stavovi i ne namjeravam dalje da gubim vrijeme na ovome…
Po mome misljenju najsigurniji model za drustva kao sto je nase je specijalizacija. U nasem konkretnom slucaju to bi bilo:
-obrada metala & masinogradnja
-prerada drveta
-hemijska industrija
-prehrambena industrija
Sto se bankarstva tice jasno je da treba “diversifikovati” vlasnistvo postojecih banaka, odvojiti upravljacke funkcije od vlasnistva, uvesti nacela good corporate governance-a i sto je moguce veceg stepena transparentnosti.
Lemi, NLB je pod 100%-tnom kontrolom Vlade Slovenije (cisto da ne zivis u zabludi 😉 a ti akcionari sto su ih stavili na sajt dobiju dividendu i ne mjesaju se mnogo u poslovnu politiku banke… Premijer Slovenije licno odlucuje ko ce biti direktor banke, potvrdjuje poslovnu politiku i sl… I tako je vec decenijama…
Ager Publikus, zao mi je sto ti moram tako reci al ne lupaj. Na osnovu cega ti zakljucujees da su banke u RS po kvalitetu poslovanja ista losije nego u Austriji i Njemackoj? I otkud ti znas kakvi su kapaciteti drzavnih organa koji ih kontrolisu?…. A sto se tice tih oblasti specijalizacije…. navedi jedan proizvod iz te tvoje lepeze da se u RS moze proizvesti a da ima zadovoljavajuci odnos kvaliteta i cijene… Mislis da si se ti toga prvi sjetio..
By the way… ne bi bilo loshe da administratori odstrane komentare koji ne odrazavaju ni najmanje poznavanje ekonomije RS…..
I da otislo se mnogo off topic ovdje… Manite se price o domacim bankama, prevelik je to zalogaj, daj da vidimo da kupujemo domace milijeko i sir za pocetak …. 🙂
o nlb ovdje
http://www.finance.si/254460
ja zakljucujem na osnovu javno dostupnih informacija..to sto i ako je 67% akcionara neaktivno to je njihov problem…
Javno dostupne informacije su dovoljne za zakljucivanje?
Knjige su cudo. Samo ih treba citati, ali i to je za one koji se nisu rodili prepametni…
u knjigama koje pominjes pise da bi trebalo da bude dovoljno
@jazavac
Nije mi bas jasno o cemu pricas, moguce je da sam te dirnuo u “patriotski” nerv pa si u stanju privremene paralize gdje podsvjest upravlja svakom radnjom koja bi trebala biti rezultat misaonog procesa.
Kada sam iznosio svoje misljenje o “nasim” bankama mislio sam na banke registrovane u BiH a ne samo u RS. One su u svemu losije od banaka u Austriji i Nemackoj i to je svakome ko ista zna o bankarstvu jasno. Ako budes insistirao mogu ti navesti stavku po stavku ali evo recimo kada si cuo za pljacke banaka i presretanje posiljki novca u te dvije zemlje? Kod nas je to postala svakodnevnica. Da li si mozda kada cuo da je neki sluzbenik banke u Austriji i Nemackoj “namicao” milioncic sa tudjih stednih racuna i ostao tako dugo neprimjecen? Volio bih da mi navedes neki primjer iz pomenute dvije zemlje u kojem je uposlenik banke uspio da stvori mrezu fiktivnih klijenata i ojadi banku za par stotitna hiljada maraka. Kod je rekord cca 1 milion!Namjerno ti navodim ove djilkoske primjere jer oni nanose i najvecu stetu ugledu finansijske institucije. O struci mozemo neki drugi put.
Sto se tice primjera iz 4 pomenuta sektora:
1. Vitaminkini proizvodi koji se uspjesno prodaju i cak izvoze. Fizicki obim proizvodnje raste iz godine u godinu.
2. Institut Orao, proizvode dijelove letjelica i preko SDPR-a ih izvoze.
3.Novi Vrbas. Osim toga znam da barem 2 pilane iz okoline Banja Luke proizvode hrastov pod i izvoze ga u UK po vrlo povoljnim cijenama.
4.Recimo EuroHem.
Vezano za kapacitete institucija RS da vrse bilo kakvu kontrolu u bankarskom sektoru oni su nepostojeci. Agenicja za bankarstvo RS je podbacila u tom poslu jos od onih dana kada je pretucen stecajni upravnik Mandiceve banke ( PBS SS) pa je Visoki Predstavnik imenovao Toby Robinson. Reci mi sta se promijenilo od tada?
Vezano za tvoj vapaj za cenzurom i “odstranjivanjem” komentara koji ti nisu po volji ili se ne uklapaju u tvoje kriterije “poznavanja” ekonomije misljenja sam da je to simptom nesigurnosti i slabog samopouzdanja. Mozes li me demantovati nekim konkretnim argumentima?
…
po cemu su banke losije u bih u odnosu na austriju, njemacku ili neku trecu zemlju?
to sto si naveo oko pljacki, fiktivnih klijenatam, nema veze sa strukom, vec onako mi lici na kafansku pricu, uzeo novine uz kaficu pa da prelistas malo.
mislim da nemas formalno ekonomsko obrazovanje pa ne mozemo diskutovati na razuman nacin o ovoj temi.
Mogu i te kako diskutovati na tu temu ali sam namjerno naveo ove djilkoske slucajeve. Osim toga u svakoj banci neko prima platu da kao strucno lice sagleda i savjetuje upravu banke kako da minimalizuje bas ovakve operativne rizike.
@ Agrarko
Nemam ja tebe sta demantovati, kad te ne smatram za ozbiljnog sagovornika… Pa sve sto napises pogrijesis i to debelo… Npr. te banke:prvo ja ne smatram nasim banke u FBiH, drugo sve “strane” banke u RS posluju sa dobitkom i to velikim dok njihove majke u Austriji grcaju u gubicima, trece Agencija za bankarstvo je koliko ja znam zatvorila i PBS i jos nekoliko banaka, i prilicno uredila trziste (to sto je stecajni upravnik pretucen nije krivica Agencije nego policije), a i znam koliko mi se kolege iz banaka zale da su “naporni” tako da sam s tim segmentom zadovoljan. Cetvrto, ti govoris o pronevjerama banaka u RS od par stotina hiljada KM, a djeca su dosad cula za prevare u Societe General, Baringsu i dr. koje su teske milijarde dolara…. O cemu pricamo? Prevare je nemoguce u potpunosti sprijeciti jer se ne moze eliminisati ljudski faktor….
Sto se tice firmi koje si nabrojao… pa otidji samo pogledaj bilanse Vitaminke npr, a ja cu se samo nasmijati…. A EuroHem ne bi dobio ekoloske dozvole ni u Albaniji…
Eto da ne kazes da ti nisam odgovorio argumentima… Al nece ti to puno pomoci, uhvati se ti neke druge struke, … mozda se i pronadjes :)))
Evo ti argumenata.
A Lemi i ja sam stvarno mislio da se Ljubljanska banka konacno odvojila od drzave, dok nisam saznao koliko se drzava mijesa u kadrovsku politiku banke, evo sad je novi direktor dosao iz Narodne banke Slovenije, bio kontrolor.
za nlb nemam neka saznanja osim onih javno dostupnih to sam htio reci ali po strukturi to nije drzavna banka sto je poenta ove price…politika i banke su uvijek isle zajedno, pogotovo po pitanju kadrovske politike
@jazavac
Vjerovatno si ti jedan od onih ljudi koji jedino svoj odraz u ogledalu smatraju “ozbiljnim sagovornikom”.
O tvojoj strucnosti dovoljno govori izjava:
“Npr. te banke:prvo ja ne smatram nasim banke u FBiH, drugo sve “strane” banke u RS posluju sa dobitkom i to velikim”
Pa otprilike ovdje vecinu smatram ozbiljnim, tebe ne samo neozbiljnim vec i glupim.
Predaleko ste otišli sa tom pričom iz bankarskog sektora, a nisam siguran da od te priče ima ikakve koristi. Ima li ko kakav prijedlog kako da se stimulišu potrošači da kupuju domaće proizvode? Ja ne mogu rođenu majku da ubjedim da kupi domaći jogurt pored dukatovog ili imlekovog.
Lemi pogledaj izvještaj 3 kvartal 2009. Kod vlasničke strukture piše sledeće: “Direct and indirect equity stakes of the Republic of Slovenia account for 50.02% in total”.
Link: http://www.nlbskupina.si/doc/NLB-portal/_ang/investor_relations/NLB_Group_Profile_3Q_2009.pdf
To su proverene informacije, javno dostupne iz kojih je vidljivo da je NLB group-a u vlasništvu države Slovenije.
gledamo na isti dokument, jer sam i ja gledao strukturu vlasnistva na njihovom sajtu.
u pitanju je to sto je drzava indirektno vlasnik preko nekog od manjih akcionara pa sve to zajedno prelazi 50%, sto pise malim slovima na dnu…
medjutim ni sa 50,02% vlasnistva se ne moze tvrditi da je to drzavna banka jer ostatak akcionara moze blokirati svaku vaznu odluku uprave.
Ne vjerujem da u Sloveniji postoji ijedan znacajniji privredni subjekat koji nije pod kontrolom drzave. Podjite samo od cinjenice da su skoro svi bivsi predsjednici, premijeri, ministri finansija i drugi funkcioneri prije dolaska na te pozicije radili u policiji (javnoj ili tajnoj). To je sistem.Zato tako dobro i funkcionisu a tako mala zemlja… Sta god se ostavi na izbor “obicnom” gradjaninu i njegovj patriotskoj savjesti, propalo je… Ljude treba usmjeriti…. By the way, podrzavam akciju prenesenu u ovom clanku.
Ne vjerujem da u Sloveniji postoji ijedan znacajniji privredni subjekat koji nije pod kontrolom drzave. Podjite samo od cinjenice da su skoro svi bivsi predsjednici, premijeri, ministri finansija i drugi funkcioneri prije dolaska na te pozicije radili u policiji (javnoj ili tajnoj). Prosli su kroz sistem i trenirani su ga ga cuvaju. Zato tako dobro i funkcionisu a tako mala zemlja… Sta god se ostavi na izbor “obicnom” gradjaninu i njegovj patriotskoj savjesti, propalo je… Ljude treba usmjeriti…. By the way, podrzavam akciju prenesenu u ovom clanku.
naprotiv, ja mislim da je obrnuto, sta god se ostavi drzavi, da je propalo.
Druze ti imas pogresno poimanje drzave (grupa ljudi na vlasti), ja sam mislio na sistem koji se ne mjenja i ne moze da se mjenja ko god da je na vlasti…. To kad postignemo bicemo srecan narod…
ajde sad da ne elaborisem razlicite interese drzave i privatne kompanije…to je sustina svega…