SARAJEVO, U privredi BiH ima radnih mjesta, ali nema potrebne radne snage da bi bila zadovoljena tražnja na tržištu rada, rekao je direktor Ekonomskog instituta Sarajevo Ante Domazet, dodajući da izvozna industrija gubi na konkurentnosti i da iz tog razloga industrija BiH na domaćem tržištu “gubi utakmicu” sa stranim firmama.
Domazet je, uočio održavanja okruglog stola o temi “Da li ograničenost vještina ograničava rast u BiH”, rekao da, zbog nedostatka znanja, u BiH nema ni dohotka, javni prihodi se ostvaruju na nižem nivou i zato građani BiH teže žive.
Prema njegovim riječima, studija koju je sačinila Svjetska banka, a koja se odnosi na temu ovog okruglog stola, pokazuje koliko su složeni fenomeni tržišta rada i ima dvije funkcije – ekonomsku, jer obezbjeđuje važnost faktora za proizvodnju, te socijanu dimenziju, jer obezbjeđuje socijalnu održivost i životni standard zaposlenih i njihovih porodica.
“Ova studija pokazuje koliko je ekonomski sistem u BiH neizgrađen i zapušten, te koliko je visoka cijena propuštenih reformi. Sve ono što je propušteno u proteklom četverogodišnjem periodu, danas se, između ostalog, plaća i nerazvijenom ponudom na tržištu rada koja smanjuje mogućnosti ekonomskog razvoja”, naglasio je Domazet.
On je podsjetio da je BiH od početka ekonomske krize izgubila 40 000 radnih mjesta i dodao da su najvažnije sposobnosti koje vlade, privatni i javni komparativni sektori i pojedinci danas treba da razvijaju – stvaranje novih radnih mjesta, odnosno potrebnih profila, radne snage sa vještinama i znanjima koja će osigurati regionalni nivo konkurentnosti.
Prema njegovim riječima, sve politike u BiH – makroekonomske, unapređenje poslovnog ambijenta, reforma u javnom sektoru, borba protiv korupcije, evropske integracije, sve one imaju smisla, ako obezbijeđuju nova radna mjesta, odnosno povećavaju stopu zaposlenosti.
Na današnjem okruglom stolu o temi “Da li ograničenost vještina ograničava rast u BiH”, koji su organizovali Svjetska banka u BiH i Ekonomski institut Sarajevo, učestvuju predstavnici vlada i političkih stranaka, članovi parlamenta, akademski krugovi, privatni sektor i civilna društva.