BEOGRAD, Svjetska ekonomska kriza bi mogla postati institucionalna i politička kriza sa velikim i nepredvidivim socijalnim posljedicama, kaže Dragan Đuričin.
“Svjetska ekonomska kriza se pojavila kao kriza likvidnosti, zatim kao kriza kvaliteta aktive, produktivnosti, proizvodnje, konkurentnosti, a mogla bi se pretvoriti u institucionalnu i političku krizu sa velikim i nepredvidivim socijalnim posljedicama”, istakao je predsjednik Saveza ekonomista Srbije.
Đuričin je rekao da će se trend krize kretati u obliku slova W i dodao da će, “nakon blagog rasta zbog pogrešnih poteza i nemogućnosti da se mjerama koje preduzimaju vlade najrazvijenijih privreda otklone negativni efekti krize, doći do novog pada svjetske ekonomije”.
“Optimisti smatraju da je trend krize u obliku slova V, da je kriza došla do dna i da će ići na gore”, kazao je on. Pesimistička mišljenja su, istakao je, da će kriza biti u stanju L trenda, prema kome je kriza stigla do dna, a ravna situacija, bez pomaka, će trajati dugo.
Đuričin je naglasio da je svjetska ekonomska kriza, kriza globalnog karaktera koju niko ne može da izbjegne. “Poslije osam godina neprekinutog rasta svjetske ekonomije, koji je u septembru 2008. godine zaustavljen, sunovratio se u neprekinutu permanentnu krizu”, kazao je on.
Razlog pojave krize je, istakao je, hiper produkcija i neadekvatna regulativa u finansijskom sektoru. “Procijene posljedica su da će se recesija izroditi u veliku depresiju sličnu depresiji od 1929. do 1933. godine, koja je trajala 43 meseca”, rekao je on.
On je dodao da neki stručnjaci smatraju da će kriza prerasti u dugoročnu deflaciju, “a treće mišljenje da će se kriza izroditi u duboku recesiju, što je najoptimističnija procijena”. B92
