BEOGRAD, Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Dragan Đuričin izjavio da je Srbiji potreban novi razvojni model, zasnovan na investicijama u sektore u javnom vlasništvu, kao što su infrastruktura i energetika.
Đuričin je rekao da je sada preloman trenutak za promjenu razvojnog modela jer je Srbija u kombinovanoj krizi, pošto posljednjih 20 godina traje tranziciona kriza, a posljednje dvije godine zemlja je zahvaćena i ekonomskom krizom.
Za razliku od drugih tranzicionih privreda, koje su prevazišle nivo BDP-a iz 1989, završile tranziciju i počele proces dostizanja razvijenih privreda, Srbija je u delikatnom stanju jer u recesiji mora da podigne nivo aktivnosti da bi održala socijalnu stabilnost i spoljnu likvidnost, objasnio je on.
Đuričin je naglasio da je to moguće uraditi investiranjem u određene sektore u javnom vlasništvu, prije svega Elektroprivredu Srbije, Telekom Srbija, infrastrukturu, ali i određene dijelove poljoprivrede i prehrambene industrije.
Prema njegovim riječima, do pre dvije godine za Srbiju je predstavljalo hendikep to što više od 40 odsto BDP-a dolazi iz javnog sektora, a sada je to prednost zato što se u državnim rukama nalaze upravo one industrije na koje kriza ne djeluje razorno kao što djeluje u nekim drugim granama.
Treba imati u vidu da je Srbija visoko zadužena zemlja s nekonkurentnom privredom i malim izvozom, pa nije u stanju da izvozom održava spoljnu likvidnost, ukazao je Đuričin, navodeći da je prošle godine učešće izvoza u BDP-u bilo 19 odsto, dok zemlje sličnog nivoa ekonomske razvijenosti imaju izvoz na nivou 50 do 80 odsto BDP-a.
“Mi izvozom ne možemo finansirati prethodne obaveze, da bismo ih servisirali mi se moramo ponovo zaduživati, i samim tim velike investicije u energetiku, infrastrukturu ne mogu biti na kreditnoj osnovi jer za to nemamo ni kreditni rejting, ni kapacitet za zaduživanje”, precizirao je on.
“Međutim, pošto se radi o atraktivnim granama koje imaju tražnju, možemo da uvučemo u vlasništvo strateške partnere”, naveo je Đuričin, ističući da udio države u tim strateškim partnerstvima ne bi trebalo da bude manji od 50 odsto jer tako neće biti problema nadglasavanja.
On je naglasio da bi kapital uložen u te grane imao mulitiplikativni efekat i u talasima povećao nivo proizvodnih aktivnosti u drugim granama, kao što su građevinarstvo, transport, prerađivačka industrija i mnogi drugi sektori. Tanjug
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.
Komentariši