BEOGRAD, Najveći problem Srbije i pokazatelj krize je drastičan pad zaposlenosti, izjavio je danas finasijski konsultant Nebojša Katić, ističući da je u posljednjih godinu dana bez posla ostajalo u prosjeku 14.000 ljudi mjesečno.
“Najveća opasnost za Srbiju je nastavljanje pada broja zaposlenih, a ono što onespokojava je da sve analize svjetskih kriza pokazuje da kada recesija prođe pad zaposlenosti traje godinama”, rekao je on na konferenciji za novinare Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) iz Beograda.
Prema njegovim riječima, u ovom trenutku broj zaposlenih u Srbiji, bez onih koji rade u poljoprivredi, iznosi 1,8 miliona ljudi, a broj penzionera je oko 1,6 miliona, što znači da zemlja dolazi “u opasnu zonu izjednačavanja broja zaposlenih i penzionera”.
Govoreći o uzrocima krize u Srbiji on je naveo da, nakon 15 mjeseci i dalje nema prave analize njenog uzroka, a nesuočavanje sa uzrocima krize, kako je istakao Katić, “skupo koštati će koštati Srbiju”.
“Kriza u Srbiji je domaćeg porekla i svi faktori krize su domaći, a inostrana kriza je samo ubrzala domaću krizu”, kazao je on dodavši da je veoma loše što se kriza u zemlji “i dalje tretira kao da je uvezena”.
“Negiranje krize je jedan od razloga neutemeljenog optimizma koji je od 2008. na sceni”, rekao je on.
Katić smatra da jedan od ključnih problem srpske ekonomije nije u budžetskoj sferi, već u monetarnoj sferi.
Prema njegovom mišljenju, srpski budžet se ne može drastično rezati, odnosno učešće budžeta u bruto domaćem proizvodu mora biti visoko, a sredstva se moraju usmjeravati u investicije.
Katić smatra i da se dovoljno ne govori o tome da građani Srbije mnogo troše.
U 2008. godini Srbija je, kako je naveo, potrošila 5,8 milijardi evra više nego što je zaradila, što se zna po istovjetnom nivou deficita tekućeg bilansa, dok će ove godine prekomerna potrošnja iznositi oko 1,6 milijardi evra.
Katić je naglasio da je Srbiji istovremeno potrebna depresijacija kursa da bi se riješio problem platnog bilansa, ali je potreban i stabilan, precijenjen kurs kako bi uz pomoć njega privreda i građana mogli da vraćaju zaduženja.
Zbog toga misli da “Srbija ne može da pobjegne od drame”, odnosno moraće da se odluči između kraće i duboke krize ili pliće i dugoročne.
On smatra da “treba isforsirati krizu u Srbiji”, kako bi se banke natjerale da iz svojih profita i rezervi učestvuju u sanaciji sistema, jer su i same doprinijele krizi.
Katić je kazao da se Srbija suočava i sa dužničkom krizom, iako javni sektor trenutno nije zadužen, jer za države u razvoju bitan eksterni dug, koji je u ovom trenutku neodrživ, a Srbija tek planira da se zadužuje.
Ukidanje kapitalne kontrole, odnosno omogućavanje da u državu uđe neograničeni strani kapital, koji privreda ne može da apsorbuje produktivno zbog velike ponude deviza, bio je loš po zemlju, jer je to podiglo kurs na neraelan nivo i povećalo potrošnju građana.
