SARAJEVO, Među najzastupljenijim problemima korisnika “Karitasa” Biskupske konferencije BiH jeste ekonomsko siromaštvo – osnovni je zaključak istraživanja ove humanitarne organizacije pod nazivom “Pričali smo sa siromasima” koje je provedeno prošle godine.
Rukovodilac Opservatorije siromaštva i resursa pri “Karitasu” Zlatko Malić rekao je da ekonomskim siromaštvom nisu pogođeni samo zaposleni ili oni bez primanja, nego da je, naprotiv, najviše onih koji imaju neku vrstu primanja, ali sa kojima ne mogu da žive život dostojan čovjeka.
“Penzije su preniske, radnici često potplaćeni, a socijalna pomoć nedovoljna za preživljavanje”, istakao je Malić.
Na osnovu 2 000 različitih upitnika o korisnicima, porodicama i zajednicama 82 odsto ekonomski siromašnih korisnika Karitasa naveli su nedovoljna primanja kao najveći problem.
“Da je pogođeno ekonomskim siromaštvom izjavilo je 100 odsto lica romske nacionalnosti, 71,9 odsto siromašnih porodica ispitanih u ovom istraživanju ima manje od 150 KM mjesečno po članu porodice, a 43,1 odsto siromašnih porodica ispitanih u ovom istraživanju nema nijednog penzionera ili zaposlenog člana”, naveo je Malić.
Prema njegovim riječima, lica sa posebnim potrebama predstavljaju ozbiljan problem u BiH, posebno činjenica marginalizacije i isključenosti iz svakodnevnog života zajednice.
“Oni se svakodnevno nose sa nizom fizičkih i kulturnih barijera koje im ne dopuštaju dostojanstven život. Na njihovu situaciju posebno utiču arhitektonske prepreke, nemogućnost pronalaženja zaposlenja i nedovoljno prilagođen sistem školovanja”, pojasnio je Malić.
On je naglasio da su stara lica najranjivija populacija u BiH i da često žive u stanju usamljenosti i potpunoj izolovanosti od svijeta. Malić smatra da uloga porodice, komšija, prijatelja i cijele zajednice u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti ima veliki značaj.
“Javne institucije ne pružaju dovoljnu socijalnu, finansijsku i stručnu pomoć licima kojima je ta pomoć potrebna. Neophodna je sveobuhvatna promjena u pristupu i načinu rada sa siromašnim i socijalno isključenim licima”, upozorio je Malić.
On je najavio da “Karitas” planira da nastavi sa ovakvim istraživanjima, jer je jedan od njegovih osnovnih zadataka permanentno praćenje siromaštva na terenu putem različitih istraživanja.
Biskup banjalučki i predsjednik “Karitasa” u BiH Franjo Komarica rekao je da u aktivnostima ove humanitarne organizacije ima sve više otvaranja i od lokalnih, entitetskih i vlasti na nivou BiH, iako ima još dosta pomanjkanja u razumijevanju rada “Karitasa”.
Direktor “Karitasa” u BiH Bosiljko Rajić naveo je da je ova organizacija od pokretanja programa kućne njege 2000. godine, kojim je sada obuhvaćeno oko 4 000 lica, sve vrijeme nastojala da uspostavi kontakte sa odgovarajućim državnim institucijama kao bi on bio uključen u sistem socijalnog i zdravstvenog osiguranja kako bi bila pružena što veća korist za korisnike.
“Ove godine potpisali smo memorandume sa entitetskim nadležnim ministarstvima koji otvaraju put zajedničke saradnje. Nadamo se da će ovaj program ubrzo postati dio socijalnog i zdravstvenog osiguranja u oba entiteta”, rekao je Rajić.
