BANJALUKA, Pravobranilaštvo RS predložilo je Osnovnom sudu Banjaluka da u potpunosti odbaci tužbu malih akcionara Rafinerije nafte Bosanski Brod protiv Vlade RS, Komisije za HOV i preduzeća. U odgovoru Pravobranilaštva, koji ekskluzivno objavljuje Capital.ba, tvrdi se da RS nije mogla biti tužena strana u ovom sporu, te potvrđuje, na našem portalu objavljenu informaciju, da je Rafinerija i nakon pokrića gubitka smanjenjem osnovnog kapitala, napravila gubitak, koji za 2007. i 2008. godinu iznosi oko 90,5 miliona KM.
Otkriven ključni dio Ugovora o prodaji NIRS-a
Pravni zastupnik Vlade RS, u Odgovoru na tužbu, međutim otkriva i dio osnovnog Ugovora o prodaji akcija preduzeća iz oblasti naftne industrije, koji je Vlada proglasila tajnim. Taj dio ugovora bi u stvari mogao poslužiti kao glavni dokaz malim akcionarima da su oštećeni.
Naime akcionari, u vrijeme donošenje sporne odluke o smanjenju osnovnog kapitala radi pokrića gubitaka, tvrde da nisu znali detalje Osnovnog Ugovora o prodaji akcija u dijelu obezbjeđenja sredstava za pokriće dugova Rafinerije.
Zakon koji su Vlada i Narodna skupština RS donijeli poslije potpisivanja Osnovnog Ugovora sa ruskom kompanijom «Njeftegazinkor» je neprecizan, odnosno kaže da sredstva Vladi treba da „obezbjedi“ kupac, u skladu sa tajnim osnovnim Ugovorom.
U javnosti je od zvaničnika Vlade RS više puta plasirana informacija da će kupac izmiriti 72,5 miliona evra za dugovanja Rafinerije, međutim, prema Ugovoru koji nikada nije javno objavljen (potvrđuje to i dio na koji se u Odgovoru na tužbu poziva Pravobranilaštvo RS) vidljivo je da je kupcu svjesno ostavljena mogućnost da dugove izmiri Rafinerija nafte. Citiramo: „Ugovorom o prodaji akcija preduzeća „Rafinerija nafte“ a.d. B. Brod, „Rafinerija ulja Modriča“ a.d. Modriča i „Petrol“ a.d. Banjaluka, od 02.02. 2007. godine koji je stupio na snagu 30.04. 2007. godine (u daljem tekstu Ugovor o prodaji akcija) regulisano je tačkom 4.1. i 4.3. da će kupac ili preduzeće u cilju regulisanja dugovora preduzeća otvoriti u korist prodavca (Vlade) dva neopoziva dokumentarna akreditiva na iznos od po 36 275 000, 00 evra – ukupno 72.550.000,00 evra…..“.
Kupac je ovo iskoristio i prošle godine dao kredit Rafineriji u iznosu od 72,5 miliona evra, da taj novac doznači Vladi RS. Rafinerija Njeftegazinkoru ovaj novac vraća po kamatnoj stopi od 12 odsto. (Pogledati: http://www.capital.ba/rusi-opteretili-rafineriju-sa-114-miliona-evra-kredita/)
Mali akcionari Rafinerije nafte podnijeli su, u januaru ove godine, tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci protiv Vlade RS, Rafinerije nafte i Komisije za hartije od vrijednosti, zahtijevajući poništenje odluke Skupštine akcionara o smanjenju osnovnog kapitala, poništavanje Ugovora o prodaji državnog kapitala, te obeštećenje u visini uloženog iznosa. (Objavljeno http://www.capital.ba/ekskluzivno-akcionari-rafinerije-nafte-tuzili-vladu-rs/)
Komisija za hartije od vrijednosti RS ranije je odgovorila na tužbu, po zahtjevu suda, takođe predlažući njeno odbacivanje u potpunosti. (Objavljeno http://www.capital.ba/khov-odbacila-tuzbu-akcionara-rafinerije-nafte/)
PRILOG: Faksimil Odgovora Pravobranilaštva RS na tužbu malih akcionara Rafinerije nafte Bosanski Brod
Komentariši