Ekspertima zatvorena vrata javnih institucija

BANJALUKA – Vratila sam se u BiH sa željom da svoje znanje ponudim našim državnim univerzitetima ili drugim ustanovama, ali bih za to morala da nostrifikujem sve tri diplome koje sam stekla u inostranstvu i platim više od 3.000 maraka, pa sam odustala od svoje namjere.
 
Ovo je ispričala Svjetlana Nedimović iz Sarajeva, koja je završila studije “Fenomen nacionalizma” u Budimpešti, magistrirala međunarodnu politiku u Velikoj Britaniji, a doktorirala političku filozofiju u Firenci.
“Iz inata sam odlučila da ne nostrifikujem diplome. Nakon školovanja u inostranstvu vratila sam se u BiH da ponudim svoje znanje, ali ovdje mi traže da nostrifikujem sve diplome koje sam stekla vani. Za to bi mi trebalo od 1.000 do 1.500 maraka po diplomi. Diplome su mi priznate svugdje u svijetu, samo ne ovdje”, istakla je Nedimovićeva.
Svjetlana trenutno radi u privatnoj Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju, gdje su joj diplome priznate bez nostrifikacije.
Od 80 odsto magistranata i doktoranata iz BiH koji su obrazovanje stekli u Velikoj Britaniji i koji su pokušali da nostrifikuju diplome, samo 30 odsto je u tome i uspjelo, pokazalo je istraživanje Udruženja Chevening stipendista u BiH.
Kao vodeći razlozi propalih pokušaja nostrifikacija navedeni su nepostojanje sličnog programa studija u BiH, visoki troškovi te predug i komplikovan proces koji je mnoge naveo da odustanu od nostrifikacije.
Članovi ovog udruženja, kojim je školovanje plaćala britanska vlada, smatraju da prestižne stipendije koje EU nudi studentima u BiH nemaju smisla budući da se kadrovi po povratku u zemlju ne mogu zaposliti.
“Mladi se stručnjaci zato zapošljavaju tamo gdje se nostrifikacija ne zahtijeva – u privatnim, i to posebno stranim firmama, te međunarodnim organizacijama. Nostrifikacija je ostala nepremostiva prepreka za ulazak u državnu službu ili državni univerzitet – tamo gdje su najrecentnija znanja i vještine zapravo i najpotrebniji”, istakli su u Udruženju.
Naglasili su da ovo dovodi do “internog odliva pameti”, odnosno odliva stručnjaka u strane institucije umjesto da se angažuju u domaćim, što, kako su naveli, ima nesagledive posljedice za razvoj BiH i njeno pridruživanje Evropskoj uniji.
Jelena Savčić, sekretar Komisije za informisanje i priznavanje stranih diploma u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, istakla je na okruglom stolu “Priznavanje stranih diploma u BiH” u Sarajevu da Komisija u RS radi priznavanje diploma kada je u pitanju zapošljavanje i u druge profesionalne svrhe, a fakulteti kada je u pitanju nastavak obrazovanja.
“Od septembra prelazimo na potpuno novi sistem priznavanja diploma, za razliku od starog načina nostrifikacije, koja je tražila utvrđivanje sličnog znanja u domaćem sistemu koje odgovara znanju koje je stečeno u inostranstvu”, kazala je Savčićeva.
Ona je pojasnila da je riječ je o tzv. formalnom priznavanju, koje će olakšati i ubrzati procez priznavanja jer se više neće dešavati da se nekom odbije priznanje diplome zbog toga što među zanimanjima u BiH ne postoji slično zvanje.
Potrebna dokumentacija
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS poslove priznavanja strane visokoškolske diplome obavlja Komisija za informisanje i priznavanje, a stranke uz zahtjev za nostrifikaciju diplome treba da dostave još najmanje 13 dokumenata.
Između ostalog, moraju da dostave ovjerene kopije diploma i dodataka diploma, kao i prevode diploma i njihovih dodataka, original prepisa i prevod prepisa položenih ispita, studijski program original i prevod, vjenčani list, biografije i bibliografije na jednom od jezika konstitutivnih naroda BiH i još mnoštvo papira. Komisija, takođe, može naknadno zahtijevati i da se dostavi prevod magistarskog rada, odnosno doktorske disertacije. Naknada za troškove postupka priznavanja iznosi 300 maraka. Uz sve dodatne troškove (sudskog tumača, dokumentacije) nostrifikacija u BiH dostigne cifru od 1.000 do 1.500 maraka, a proces traje od tri mjseca do godinu ili godinu i po dana, zavisno od fakulteta, kantona, entiteta. Nezavisne N.