SARAJEVO, Problematika tradicionalne trgovine, odnosno prilagođavanja SSP-a ključni je kamen spoticanja oko kojeg BiH i EU nemaju jedinstven stav, pri čemu su predstavnici naše zemlje u više navrata upozoravali kako bi potpuna liberalizacija bez mjera zaštite ugrozila i nanijela nemjerljive štete domaćoj proizvodnji.
Vlada RS-a posebno je bila glasna u zahtjevima za zaštitu domaće proizvodnje, a na posljednjoj su sjednici zatražili od nadležnih državnih institucija da preduzmu aktivnosti koje trebaju voditi zaštiti domaće proizvodnje u oblasti agrarnog sektora, uz upozorenje kako bi promjena pregovaračke pozicije BiH u pregovorima sa EU, a u vezi tradicionalne trgovine sa Hrvatskom, bila izuzetno štetna po agrarni sektor Republike Srpske i BiH u cjelini.
Carinska zaštita
Vlada RS-a je stoga uvjerena kako bi sve do ulaska BiH u Evropsku uniju morala postojati carinska zaštita za poljoprivredne proizvode za koje je dokazana posebna osjetljivost, a u informaciji koju je članovima Vlade podijelio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Stevo Mirjanić može se naći pregršt podataka koji dokazuju kako je poljoprivreda pred najvećim izazovom do sada, te kako je i trenutno stanje po pitanju spoljnotrgovinskog poslovanja katastrofalno.
Naime, navodi se kako je spoljnotrgovinski deficit u oblasti poljoprivrede, a skladno izvještaju UNO-a, čak dvije milijarde maraka, a zbog činjenice da sve grupe proizvoda imaju deficiti, a uz istovremeno nepostojanje mjera zaštite, zaključak je kako je domaća poljoprivredna proizvodnja ugrožena, a samim tim i prehrambena sigurnost građana.
Otvaranje tržišta
U informaciji se upozorava kako su, zbog nepostojanja mjera zaštite domaće proizvodnje u situaciju u kojoj vlada slobodno tržište, proizvođači u BiH nezaštićeni te kako će najavljene promjene pregovaračke pozicije BiH u pregovorima sa EU u vezi tradicionalne trgovine sa Hrvatskom definitivno oslabiti položaj domaće proizvodnje u Republici Srpskoj i BiH.
Podsjeća se kako je nakon potpisivanja Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima dolazilo do postepene liberalizacije tržišta, a istovremeno, ostalo je zaštićeno samo 250 proizvoda koji nisu dio Sporazuma.
U informaciji se iznose i argumenti kako je primjetan rast zaposlenih u poljoprivrednoj proizvodnji, a sve zahvaljujući uvođenju carina na neke proizvode te da bi situacija u kojoj bi se tržište u BiH u potpunosti otvorilo, a bez zaštite domaćih proizvoda, ugrozio cijeli sistem.
U fazama
Ono što je posebno sporno je činjenica da se sada u sklopu prilagođavanja SSP-a traži liberalizacija koja bi išla do iznosa prosječnog trogodišnjeg uvoza iz Hrvatske u BiH za razdoblje 2009-2011.
Inače, vlasti naše zemlje našle se u prilično nezgodnoj situaciji jer je BiH zbog odbijanja prilagođavanja SSP-a, početkom godine izgubila trgovinske povlastice koje je imala.
A ukoliko prilagođavanje SSP doći će do još jačeg udara na domaću proizvodnju budući će tržište preplaviti proizvodi EU-a.
Stoga je predloženo prilagođavanja u fazama i kompenzatorne mjere, no prema svemu sudeći to ne zadovoljava evropske birokrate.
Traže mjere
Kako bi se ostvarila zaštita domaće proizvodnje iz Vlade RS-a traže dosljedno provođenje mjera predviđenih Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici, što podrazumijeva zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza i nelojalne konkurencije, te rad graničnih organa.
Zaštita od prekomjernog uvoza obuhvata zadržavanje postojećih trgovinskih odnosa između BiH i EU, uvođenje prelevmana, uspostavljanje sistema i načina prikupljanja podataka na tržištu poljoprivrednih proizvoda uključujući i cijene na domaćem i inostranom tržištu radi uvođenja prelevmana, definisanje i klasifikacija proizvoda biljnog i životinjskog porijekla koja se u carinskoj tarifi vodi pod “ostalo”, te tarifne kvote.
Iz RS-a su stoga poručili kako proizvodi za koje je dokazana posebna osjetljivost i za koje je dogovoreno da carinska zaštita ostane na snazi do ulaska BiH u EU, a koji nisu predmet trgovinskog aranžmana definisanog Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju ne treba da budu predmet razgovora.
Zato su zatražili da EU, odnosno Evropska komisija ima razumijevanja za probleme s kojima se BiH susreće kao i dodatno vrijeme za jačanje domaćeg poljoprivrednog sektora.
Hoće li Unije to i uvažiti vidjeće se vrlo skoro na idućem sastanku pregovaračkih timova BiH i EU.
Dnevni list
