FRANKFURT, Evro je prošle sedmice na valutnim tržištima oštro pao, pod pritiskom grčke dužničke krize, dok je dolar ojačao nakon što je japanska centralna banka intervenisala na tržištu kako bi spriječila daljnje jačanje jena.
Kurs evra prema američkoj valuti pao je prošle sedmice 2,5 odsto, na 1,3790 dolara, što je njegov najveći sedmični pad u posljednja dva mjeseca.
U odnosu na japansku valutu, cijena evra ojačala je 0,6 odsto, na 107,90 jena. I dolar je ojačao prema jenu. Njegov kurs skočio je 3,4 odsto, na 78,20 jena.
Od samog početka sedmice evro je bio pod snažnim pritiskom jer je u ponedjeljak grčki premijer George Papandreou neočekivano najavio da bi ta prezadužena članica evrozone mogla provesti referendum o novom paketu pomoći Evropske unije.
To je izazvalo strahovanja od bankrota Grčke i neuspjeha cijelog plana Evropske unije o suzbijanju dužničke krize, dogovorenog samo nekoliko dana prije.
Zbog toga je u utorak kurs evra zaronio na samo 1,3609 dolara, najniži nivo u tri sedmice.
Ipak, kada je Papandreou, pod pritiskom evropskih lidera i domaće opozicije, odustao od referenduma, evro se ponešto oporavio.
Njegov je oporavak limitiran zbog niza uzroka. Najviše zbog što je evropska dužnička kriza još daleko od rješenja.
Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je u petak da je tek malen broj zemalja u grupi G20 vodećih privreda svijeta spreman učestvovati u evropskom fondu za finansijsku stabilnost (EFSF). Čelnici evrozone na summitu 26. oktobra dogovorili su povećanje kriznog fonda, no zasad nisu objavili pojedinosti o izvorima dodatnih sredstava.
Nadalje, italijanska vlada ne uspijeva provesti reforme, koje je obećala evropskim partnerima, pa prinosi na njezine obveznice dosežu rekordni nivo. Zbog toga se ulagači plaše da bi dužnička kriza mogla zahvatiti i tu članicu evrozone, kao i Španiju.
Negativno je na evro djelovala i neočekivana odluka Evropske centralne banke o smanjenju ključne kamatne stope s 1,50 na 1,25 odsto. Pritom je novi predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao da bi privreda evrozone u posljednjem tromjesečju ove godine moglo uroniti u blagu recesiju.
“To nas je donekle iznenadilo, ali smanjenje kamatnih stopa nije bila posve neočekivano. Neki su mislili da Draghi neće htjeti na svome prvom zasjedanju ostaviti dojam prevelike sklonosti sniženju kamata. Ekonomski fundamenti ipak takvu odluku opravdavaju”, kazao je Brian Dolan, strateg u Forex.com-u.
U takvoj nesigurnoj situaciji ojačala je američka valuta. Njezin uspon dodatno je potaknula japanska centralna banka koja je početkom sedmice intervenirala na tržištu, nakon što je kurs dolara potonuo na najniži nivo u istoriji, 75,31 jen.
Kako jačanje jena negativno utiče na japansku, izvozno usmjerenu privredu, Bank of Japan intervenirala je prodajom jena, po drugi puta u manje od tri mjeseca. U samo sat vremena kurs dolara skočio je u ponedjeljak gotovo pet odsto, probivši se, po prvi put nakon tri mjeseca, iznad nivoa od 79 jena.
Tokom sedmice cijena američke valute stabilizovala se oko granice od 78 jena. Hina
Komentariši