PARIZ, Ministri finansija i centralni bankari najvećih razvijenih i privreda u razvoju (G20) proteklog su vikenda na sastanku u Parizu prevladali međusobne razlike i postigli sporazum o tome koje ekonomske pokazatelje koristiti pri procjeni i suočavanju s privrednim neravnotežama koji su osnovni uzrok svjetskih kriza.
Taj sporazum, postignut nakon što je prevladano prvobitno protivljenje Kine, predstavlja “prvi korak” u smjeru korekcije neravnoteža radi ponovnog vraćanja globalne privrede na put uravnoteženijeg rasta i prosperiteta, kazala je francuska ministarka privrede Christine Lagarde, koja je predsjedala sastankom. O pokazateljima se vodila duga rasprava, kazala je Lagarde, dok se Kina, osjetljiva na svoju politiku valutnih kurseva i trgovinsku bilansu, do posljednjeg trenutka protivila nizu mjera. “Nije bilo lako”, kazala je Lagarde nakon dvodnevnog sastanka, prvog od kad je Francuska preuzela vođstvo u G20.
Razmišljalo se o nizu pokazatelja koji bi se koristili za procjenu neravnoteža unutar i između zemalja, a koji će predstavljati temelje preporuka razvoja privredne politike usmjerene na izbjegavanje ponavljanja problema koji su uzrokovali finansijsku krizu 2008. Konsenzus je brzo postignut po pitanju internih pokazatelja javnog deficita i zaduženosti, te nivoa privatne štednje i zaduženosti. Neslaganje se razvilo oko pitanja spoljnih pokazatelja, oko kojih je u konačnici postignut niz kompromisa.
U saopštenju za javnost ističe se da će se po pitanju procjene trgovinskih neravnoteža i protoka ulaganja posebno pratiti “kretanja valutnih kurseva, te fiskalne, monetarne i ostale politike”. To sugeriše da će valutni kursevi biti uzeti u obzir samo u širem političkom kontekstu, na čemu je vlada u Pekingu insistirala od početka ali je nailazila na oštro protivljenje zapadnih vlada. Pitanje deviznih rezervi nije direktno pomenuto, uprkos zahtjevu zapadnih zemalja, i ministarka Lagarde je potvrdila da se od toga odustalo. Hina
