BEOGRAD, Ekonomista Vladimir Gligorov je ocijenio da je odluka Međunarodnog monetarnog fonda da Srbiji odobri veći budžetski deficit i smanji procjenu rasta posljedica usporenja privrednog rasta i deflatornih kretanja.
“Kako je riječ prije svega o posljedicama manjih javnih prihoda, nije riječ o povećanju javnih rashoda, osim ako, što je vjerovatno, ne bude odstupanja od dogovora”, rekao je on.
Prema riječima Gligorova, pošto su javni prihodi manji, rizično bi bilo svo prilagođavanje svesti na smanjenje javne potrošnje jer bi to gurnulo privredu u recesiju, koja i ovako nije daleko od toga. Stoga, dodao je, ostaje povećanje fiskalnog deficita, koji ne može drugačije da se finansira nego zaduživanjem, budući da prodaja imovine nije popularna, a i interesovanje je malo, kao što se vidjelo na primjeru nekoliko neuspješnih tendera.
Gligorov je ocijenio da se neka od predizbornih povećanja mogu prebaciti u sljedeću godinu, jer su izbori planirani za april ili maj sljedeće godine.
“Ključne su dvije stvari: privreda se sporo ili nikako oporavlja i fiskalna obećanja i pravila ne znače mnogo”, rekao je Gligorov. Beta
