BANJALUKA, Primjenom Inspekcijskog informacionog sistema Republika Srpska je prvi put dobila mogućnost da uradi sveobuhvatnu analizu nivoa primjene propisa u oblastima nadzora inspekcija i da efektivno i efikasno upravlja inspekcijama, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Goran Vranić, načelnik Odjeljenja za planiranje, informatiku i informisanje Inspektorata RS.
On je naveo da su primjenom ovog sistema poslovni subjekti i građani ostvarili bolju povezanost sa inspektorima, jer je putem internet stranice moguće pristupiti svim listama provjera koje koriste inspektori u kontrolama.
Šta obuhvata Inspekcijski informacioni sistem Inspektorata RS?
VRANIĆ: Informacioni sistem je u funkciji od početka 2010. godine i obuhvatio je procese nadzora svih 12 inspekcija i procese kancelarijskog poslovanja, odnosno upravljanja dokumentima. Sa timom od preko 40 inspektora izvršen je reinženjering procesa i kreirane su liste inspekcijskih provjera na bazi materijalnih propisa. Liste provjera su osnova za svih 400 vrsta kontrola koje inspektori Inspektorata obavljaju primjenom Informacionog sistema na prenosnim računarima. Pored lista provjera u Informacionom sistemu implementiran je savremeni koncept planiranja na bazi upravljanja rizikom i omogućeno je efikasno donošenje odluka na bazi pravovremene dostupnosti informacija.
Koje su konkretne koristi od uvođenja Informacionog sistema za zaposlene u Inspektoratu i građane?
VRANIĆ: Uvođenjem Informacionog sistema omogućena je bolja organizacija i efikasnije obavljanje posla, primjena baze znanja radi učenja na bazi iskustva i fokusiranje na rješavanje problema umjesto na administraciju. Njegovom primjenom poslovni subjekti i građani ostvarili su bolju povezanost sa inspektorima, jer je putem internet stranice Registra inspekcijskih provjera www.inspektorat.vladars.net/registar moguće pristupiti svim listama provjera koje koriste inspektori u kontrolama.
Da li je Inspektorat imao pomoć u kreiranju e-usluga i od koga?
VRANIĆ: U sklopu kampanje Vlade RS “Nije red da čekate u redu”, za promociju e-usluga, Inspektorat je predstavio Registar inspekcijskih provjera, zvaničnu internet stranicu, i Centar za prijave i pritužbe. Ove usluge koje su dostupne građanima putem Interneta, samo su jedan segment Inspekcijskog informacionog sistema RS, obimnog i izuzetno značajnog projekta u oblasti informacionih tehnologija, koji je realizovan u periodu od 2007. do 2009. godine i sa kojim je uveden novi savremen način rada inspektora. Projekat je realizovan uz podršku Vlade RS prema usvojenom Konceptu Inspekcijskog sistema iz 2006. godine u sklopu tri integrisana međunarodna projekta USAID-a i Svjetske banke.
Koji nivo elektronske pismenosti je potreban da bi mogle biti korištene e-usluge Inspektorata i koliko su službenici obučeni?
VRANIĆ: Svi zaposleni u Inspektoratu su u toku 2008. godine završili ECDL obuku za rad na računaru prema evropskim standardima. Krajem 2009. godine inspektori-treneri zajedno sa IT saradnicima, obavili su obuku svih inspektora Inspektorata za rad sa Informacionim sistemom. Za korištenje zvanične internet stranice, internet stranice Registra provjera i Centra za prijave i pritužbe Inspektorata dovoljan je elementarni nivo poznavanja informacionih tehnologija, koje svi građani korisnici Interneta sigurno posjeduju.
Na koji način se organizuju kontrole na bazi prijava iz Centra za prijave i pritužbe Inspektorata RS?
VRANIĆ: U Centru za prijave i pritužbe do danas je zaprimljeno oko 11.000 prijava, najviše u oblastima Inspekcije rada, Tržišne, Urbanističko-građevinske, Ekološke i Zdravstvene inspekcije. Na osnovu 60-70 odsto pristiglih prijava organizuju se vanredne kontrole i ishodi istih pokazuju da se u oko 50 odsto slučajeva uočavaju nepravilnosti. Ovaj procenat je veći kada se poredi sa ishodima redovnih kontrola što opravdava postojanje Centra, a s druge strane govori o značajnom broju neopravdanih prijava.
Kakva su dosadašnja iskustva u primjeni e-usluga Inspektorata?
VRANIĆ: Danas, gotovo dvije godine nakon prve kontrole sa Informacionim sistemom, izvršeno je preko 45.000 kontrola, kreirano preko 88.000 akata i zaprimljeno u Inspektorat preko 23.000 dopisa. Prezentacije o Inspekcijskom sistemu RS održao sam na više međunarodnih konferencija i seminara u organizaciji Svjetske banke i Međunarodne organizacije rada u Švajcarskoj, Velikoj Britaniji, Mongoliji, Tadžikistanu, Jordanu, Crnoj Gori, Srbiji, i na svim događajima naš Informacioni sistem je okarakterisan kao primjer dobre prakse u primjeni informacionih tehnologija u inspekcijama.
Možete li nam nešto reći o aktivnostima na kojima sada radite?
VRANIĆ: Prioritet kojim se rukovodimo je da održimo u funkciji Informacioni sistem i da odgovorimo na sve zahtjeve inspektora za IT podrškom i analizama na osnovu podataka iz sistema. Do kraja tekuće godine uradićemo i najveći dio posla na pripremi sistema za primjenu u kontrolama na granici i carinskim ispostavama u spoljnotrgovinskom prometu Fitosanitarne, Tržišne i Sanitarne inspekcije. Ostvarili smo stalne elektronske konekcije sa 21 odjeljenjem za inspekcijske poslove u gradovima i opštinama u sklopu računarske mreže širokog područja s ciljem da ostvarimo uslove da Informacioni sistem koriste svi inspektori u RS. Ovaj posao nastavljamo i dalje, a pozitivni efekti koji mogu proisteći iz djelovanja integrisanog Inspekcijskog sistema RS su izuzetno značajni i mnogobrojni. IT tim Inspektorata posjeduje nove ideje i entuzijazam za dalje unapređenje inspekcijskog djelovanja širenjem primjene informacionih tehnologija, uz nastavak neizostavne podrške Vlade RS. Nezavisne novine
Komentariši