BEOGRAD, Jedini razlog povećanja akciza na gorivo u Srbiji jeste potreba države da popuni rupe u budžetu, kažu ekonomisti.
Država je do sada svako poskupljenje goriva u Srbiji pravdala skokom cijena na svjetskom tržištu. Međutim, kada nafta u svijetu pojeftini, cijene u Srbiji se ne smanjuju.
Poslije nekoliko poskupljenja goriva u Srbiji, pravdanih kretanjem cijene nafte na svjetskom tržištu, inflacijom ili usklađivanjem cijena domaćeg i goriva sa cijenom goriva iz uvoza, broj automobila na ulicama se ipak ne smanjuje.
Bez obzira što istraživanja pokazuju da je kupovna moć stanovništva niža u odnosu na isti period prošle godine i da prosječna tročlana porodica oko 60 odsto ukupnih primanja troši na egzistencijalne potrebe, za benzin se još uvijek izgleda ima novca.
Kada je u maju cijena nafte na svjetskom tržištu pala za čitavih 12 odsto, gorivo u Srbiji nije pojeftinilo. U međuvremenu, Skupština Srbije usvojila je izmjene Zakona o akcizama, kojima se izjednačavaju akcize na domaća i uvozna goriva.
Zbog usklađivanja akciza, benzin je poskupio za 4,5 dinara po litru, a dizel za dva dinara. Prema procjenama ekonomista, jedini razlog za to je potreba države da popuni rupe u budžetu.
Saša Đogović, iz Instituta za tržišna istraživanja, kaže da se “cijela suština oko cijene naftnih derivata u Srbiji odnosi na popunjavanje budžeta i ništa više”.
“Moguća su različita objašnjenja, odnosno opravdanja, ali cijela suština svodi se na popunjavanje budžetskih rupa i tome služi i akciza na naftne derivate u našoj zemlji, što naravno sve ide na štetu i tako oronule kupovne moći stanovništva u Srbiji”, navodi on.
Prema najnovijim podacima Instituta za tržišna istraživanja, građinima Srbije se u prvoj polovini ove godine, pored skoka cijena osnovnih životnih namirnica i rasta akciza na gorivo, desio i rast stope nezaposlenosti od čak 24,8 odsto u istočnoj i južnoj Srbiji, 22,9 odsto u Vojvodini i 22 odsto u Šumadiji. B92
