Petković: Kupili bi milione obveznica stare devizne štednje RS da imaju valutnu klauzulu
BANJALUKA, Grawe osiguranje Banjaluka je prva i doskora jedina licencirana kuća u Republici Srpskoj za životno osiguranje. Za razliku od konkurencije, spremno odgovaraju na kritike političara o iznošenju novca iz RS i BiH. „Sav prikupljen novac ulažemo na lokalno tržište. Kupujemo hartije od vrijednosti. Za pet godina, vlasnik nije uzeo ni jednu marku dividende“, kaže u razgovoru za CAPITAL.ba direktor Grawe osiguranja Banjaluka Veselin Petković.
CAPITAL: Prvi ste javno ukazivali na rad nelojalne i nelegalne konkurencije na tržištu životnog osiguranja u RS. Da li se nešto promijenilo?
PETKOVIĆ: Od mojih prvih izjava stvari su se dosta promijenile. Sada su pojedine kuće iz Federacije BiH dobile dozvolu za otvaranje filijala u RS. Dobro je da su legalizovale svoje poslovanje, jer su time dobile fiksne troškove. Dobit nelegalne konkurencije je baš u tim troškovima. Nelegalna konkurencija godinama u RS nije plaćala naknadu za osiguranje, porez za radnike, takse i ostale rashode.
CAPITAL: Znači odmah u startu su bili u prednosti?
PETKOVIĆ: Naravno, i to je bio veliki problem. Nažalost, moje izjave su različito komentarisane. Ja nisam protiv konkurencije, naprotiv. Nije bio cilj da napadam Agenciju za osiguranje niti druga društva, već smo samo tražili jednake uslovi za sve. Nažalost, još uvijek neke kuće i dalje tako rade. Imamo renomirane inostrane kuće koje u poslovnim prostorima svojih poznatih banaka u Banjaluci prodaju sve vrste osiguranja bez dozvole. Znači to se još dešava, ali situacija se popravila u odnosu na period prije šest mjeseci. Nelegalan rad ne tiče se samo nas. Na terenu se i dalje nalaze brojni nelicencirani posrednici. To je posao, ne samo za Agenciju, već za Poresku upravu i inspekcija rada i državu. Posrednici bez licence nisu prijavljeni, znači ne plaćaju obavezne doprinose.
CAPITAL: Od kadrovskih promjena na čelu Agencije za osiguranje RS mnogi su očekivali brže odlučivanje, manje administrativnih i finansijskih opterećenja društava, te veću koordinaciju sa osiguravajućim kućama. Da li su se očekivanja ispunila? Kakva su vaša iskustva?
PETKOVIĆ: Mi nikada nismo imali problema sa nadzorom i kada je on bio u Ministarstvo finansija ni kasnije kada je oformljena Agencija. Mi smo nedavno imali kontrolu. Dobili smo zapisnik Agencije koji je za nas idealan. Ni Agencija sa nama nikada nije imala problema jer radimo po evropskim i standardima koncerna Grawe koji postoji 180 godina. Naravno, uvijek se prilagođavamo lokalnom tržištu i lokalnim propisima. Ono što bi bilo dobro je da postoji nešto veća koordinacija s društvima za osiguranje.
Ima i tu nekih pomaka. Nedavno je održana rasprava o novom Pravilniku za ulaganje društava. To je nama posebno interesantno, jer mi smo jedno od društava koje stalno ima slobodnih sredstava za investiranje. Stari Pravilnik je bio u skladu sa evropskim direktivama, nažalost mi imamo dosta nerazvijeno tržište hartija od vrijednosti. Nemamo šta kupiti na tržištu i ulaganja su ograničena u obveznice kao jedini siguran vid ulaganja. Za to moramo tražiti saglasnost Agencije, koja mora biti dosta ažurnija, da se na pojedina rješenja ne čeka i po mjesec dana.
Ali, stvari idu nabolje, promjene su vidljive i ja očekujem da će to sve biti dosta bolje kada se usvoji novi Pravilnik. On je nacrtu već tri četiri mjeseca i zaista ne znam zašto još nije usvojen.
CAPITAL: Kad smo kod ulaganja, osiguravajuće kuće su često od političara i drugih zvaničnika prozivane da iznose novac iz Republike Srpske odnosno BiH u inostranstvo. Gdje Grawe osiguranje ulaže novac prikupljen od osiguranika?
PETKOVIĆ: Nažalost, imali smo dosta neodgovornih, čak bi rekao zlonamjernih i tendencioznih izjava ne samo političara već i nekih ljudi na čelu uglednih institucija, poput nedavne, istina neprecizne izjave direktora Fonda PIO RS. Zaista sam ponosan na Grawe Banjaluka da sva sredstva koja prikupi, ali baš sva, ulaže u RS. To je politika našeg koncerna. Mi uvijek investiramo novac na lokalno tržište.
Iako postoji zakonska mogućnost, uz saglasnost Agencije, da ulažemo na evropske berze, što bi za nas u ovom trenutku bilo i sigurnije, jednostavno politika kuće je da nikada novac ne iznosimo sa lokalnog tržišta.
CAPITAL: Među prvima ste kupili obveznice opštine Laktaši i grada. Banjaluka? PETKOVIĆ: Mi svaki mjesec imamo slobodnih između 400 i 600 hiljada KM za ulaganje. Čim se pojavi neka nova atraktivna prilika mi ulažemo. Kupili smo preko 50 odsto emisije obveznica NLB razvojne banke. Uložili smo 500 000 KM u obveznice opštine Laktaši. Za 350 000 KM kupili smo obveznice grada Banjaluke, te milion obveznica stare devizne štednje RS. Ulagali bi smo i više da nas postojeći Pravilnik o ulaganju ne ograničava. To je za mene besmisleno. Mi na tržištu nemamo 50 kvalitetnih hartija da napravimo disperziju.
Kod obveznica stare devizne štednje problem je što se čeka odluka Ustavnog suda BiH koja kod investitora stvara neizvjesnost. Drugi problem je što te obveznice nemaju valutnu klauzulu. Svi naši ugovori moraju imati valutnu klauzulu. Iako je sada sigurno da nema priče o devalvacije lokalne valute, ne znamo šta će biti za 15-20 godine. To je jedan previd Ministarstva finansija RS. Kada bi Vlada RS donijela odluku kojom se to ispravlja, mi bi sva slobodna sredstva uložili. Sada najveći dio sredstava plasiramo u bankarske depozite.
CAPITAL: RS predstoji penzijska reforma. Osnove strategije već su poznate. Da li će reforma uticati na životno osiguranje?
PETKOVIĆ: Po onome što sam čuo iz medija uvodi se samo treći stub odnosno dobrovoljno osiguranje i po meni to nije prava reforma. Trebao se uvesti i drugi stub kao što je urađeno u Hrvatskoj. Naravno, tu je problem kako nadoknaditi sredstva. Morala bi se smanjiti stopa doprinosa za državni fond, ali bi bilo dobro da se odjednom provede korjenita reforma.
Penzioni fondovi će biti u prednosti u odnosu na društva koja se bave životnim o siguranja koja se takođe mogu svrstati u treći stub jer su i to dobrovoljna osiguranja i način da se stvori fond za starost i na neki način privatnu penziju. Razlika je samo što je kod penzionih fondova veći prinos, ali mi imamo sigurnost klijenta, odnosno nadoknadu u slučaju bolesti i nesreće osiguranika i zato je prinos nešto niži. Posebno će biti favorizovanje, ako budu uvedene poreske olakšice samo za ulaganje u privatne penzione fondova, a ne i za životno osiguranje.
CAPITAL: Grawe osiguranja u Hrvatskoj i Srbiji poznati su po svojim prepoznatljivim poslovnim objektima milionske vrijednosti. U Sarajevu Grawe gradi već drugi poslovni objekat. Za razliku od drugih ćerki-firmi grupacije, Grawe Banjaluka nema svoj poslovni prostor. Zašto?
PETKOVIĆ: Mi se iskreno nadamo da će to biti što prije. Postojali su neki pregovori početkom godine, nažalost ispriječilo se ograničenja o ulaganju izvan Austrije, jer sve naše poslovne objekte finansira matična kuća. Naravno, druge firme u regionu su dosta veće od Grawe Banjaluka, ali imamo najavu iz koncerna da bi to moglo da bude već sledeće godine. To bi i nama znatno olakšalo rad.
CAPITAL: To bi bio i materijalni dokaz da ste domaća kuća, koja planira dugoročno ostati na ovom prostoru.
PETKOVIĆ: Naravno, ja se nadam da će to biti iduće godine. Ne mogu obećati jer ja ne odlučujem o tome, ali postoje ozbiljni planovi da se to uradi.
CAPITAL: Rezultati poslovanja. Hoćete li uspjeti ostvariti zacrtani Poslovni plan za 2008. godinu?
PETKOVIĆ: Svakako da hoćemo. Prema šestomjesečnom obračunu fakturisana premija je povećana za oko 32 procenata. Neto dobit je bila 223 000 KM. Plan za 2008. godinu je 600 000 KM ili oko 75% više u odnosu na 2007.godinu.
CAPITAL: Nedavno se izvršili dokapitalizaciju.
PETKOVIĆ: To je bila šesta emisija akcija. Za neraspoređenu dobit povećali smo kapital za 521 000 KM i naš osnovni kapital sada iznosi 6 070 000 KM. Od početka našeg rada, a svake godine ostvarujemo dobit, ni jedna marka dobiti nije iznesena iz RS u vidu dividende. Znači naš vlasnik nikada nije uzimao dividendu, već je svu dobit raspoređivao u kapital. To takođe govori o namjeri da se dugoročno ostane na ovom tržištu, a ne da se dođe, uzme novac i ode. Siniša Vukelić
Komentariši