BANJALUKA – Preduzeće „H.I.G.A.T“, koje je godinama snabdijevalo banjalučku „Toplanu“ mazutom, a građani se redovno smrzavali, tužilo je „Toplanu“ i Grad Banjaluku, od kojih pokušava da naplati 3,5 miliona KM za naknadu štete, saznaje CAPITAL.
H.I.G.A.T je tužbu podnio krajem prošle godine zbog, kako je naveo, neizvršenja ugovora na osnovu okvirnog sporazuma, a vezano za isporuku mazuta.
Firma H.I.G.A.T sa sjedištem u austrijskom Gracu godinama je snabdijevala mazutom banjalučku „Toplanu“, a Gradu Banjaluka je tokom tih godina nekoliko puta prijetio prekid grijanja.
Pravni zastupnik „Toplane“ Mirko Dabić za CAPITAL je rekao da su oni uložili prigovor u kojem su naveli da je „navodni dug zastario kao i da sud u Banjaluci nije nadležan za ovaj spor, već arbitražni sud u Cirihu“.
„Ta firma traži naknadu štete za izgubljenu dobit jer je navodno imala obezbijeđen mazut, a nije ga isporučila „Toplani“. „Toplana“ je imala okvirni sporazum sa H.I.G.A.T-om, a za svaku grijnu sezonu se zaključivao poseban ugovor. Sporan je treći ugovor gdje je naručeno 55.000 tona mazuta. Međutim, nije došlo do isporuke oko 16.000 tona, „Toplana“ taj mazut nije i oni sada traže izgubljenu dobit za tih 16.000 tona koje su navodno bili obezbijedili“, kazao je Dabić i dodao da je on naveo niz prigovora na ovaj tužbeni zahtjev, među kojima su i zastara i nenadležnost privrednog suda u Banjaluci.
Komentar zastupnika H.I.G.A.T.-a nismo uspjeli dobiti.
CAPITAL je još prije nekoliko godina pisao o spornoj isporuci mazuta u tekstu H.I.G.A.T. na monopolskoj saradnji sa banjalučkom „Toplanom“ zaradio 15 miliona KM.
Zbog problema u snabdijevanju mazutom tadašnji gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović tražio je u decembru 2015. godine od rukovodstva „Toplane“ da mu hitno dostavi informacije u vezi sa poslovnim odnosom sa H.I.G.A.T.-om.
Gavranović je tražio podatke u vezi sa sprovođenjem tenderske procedure, informacije o ugovoru broj 3 kojim je, između ostalog, bila predviđena i isporuka 55.000 tona mazuta za jednu grijnu sezonu, odnosno duplo više nego što je bilo potrebno.
„Zbog čega se „Toplana“ obavezala na fiksnu isporuku od 55.000 tona, a nije mogla potrošiti više od 25.000 tona, s obzirom na to da je u prethodne dvije sezone potrošila ukupno 45.000 tona? Kako je došlo do promjene uslova plaćanja i da li u procesu zaključenja trećeg ugovora ima elemenata krivičnog djela“, samo su neka od pitanja na koja je tada odgovor tražio Gavranović.
Grijanje u najvećem gradu Srpske od 1. februara 2018. godine preuzelo je preduzeće „Eko-toplane” čiji je većinski vlasnik sa 51 odsto firma IEE Banjaluka, dok je preostalih 49 odsto u vlasništvu grada Banjaluka.
CAPITAL: Marina Čigoja Ljubojević
Komentariši