ZAGREB, Hrvatska treba da ubrza ekonomske reforme i suoči se sa problemom različitih političkih interesnih grupa, a ne da traži pomoć Međunarodnog monetarnog fonda.
Predstavnik Svjetske banke u Hrvatskoj Nogdjo Ham kaže da se nada da će poslije dvije godine recesije, Hrvatska dostići ekonomski rast od 1,5 odsto u ovoj.
Hrvatskoj ekonomiji, međutim, treba hitno restrukturiranje kako bi se stvorila povoljnija klima za strana ulaganja, istakao je Ham.
“Na monetarnoj strani nema prostora za manevrisanje, ali ima na fiskalnom polju. Takođe, mora biti smanjena uloga države”, istakao je predstavnik Svjetske banke.
Prije ekonomske krize, rast ukupnog domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj kretao se između četiri i pet odsto, zahvaljujući turizmu, koji u BDP učestvuje sa 20 odsto, ali i potrošnji građana i državnim ulaganjima.
Visoki troškovi servisiranja spoljnog duga, koji je porastao posljednjih godina, sada predstavljaju opterećenje krhkom privrednom oporavku.
“Ekonomija se ne može oslanjati samo na turizam. Hrvatska se mora okrenuti rastu temeljenom na privatnom sektoru, odnosno na proizvodnji”, kazao je Ham.
Prema njegovim riječima, vladin program ekonomskog oporavka cilja na glavne slabe tačke nacionalne ekonomije – visok trošak javne uprave, rigidno radno zakonodavstvo, spora procedura stečaja i prevelika uloga države u ekonomiji.
“Pa ipak, primjena je sporija nego što se očekivalo, jer se politički ciljevi često kose sa ekonomskim ciljevima, a postoje i jake interesne grupe koje se protive promjenama”, rekao je Ham.
“Nekim strukturalnim promjenama, kao što je reforma zdravstvenog ili penzijskog sistema, treba vremena da bi dale rezultata. No, Hrvatska bi mogla odmah da učini više za privlačenje što više stranih ulaganja koja takođe donose rast”, ocijenio je predstavnik Svjetske banke. Tanjug
