BANJALUKA, Iako BiH posjeduje odlične uslove za razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije, čemu se posljednjih godina veoma teži, najveći izvoz se ipak bilježi u sektorima metalske, mašinske i drvne industrije.
Tako se, prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, među prvih 20 izvoznih proizvoda iz BiH ne nalazi nijedan prehrambeni, dok pojedinačno posmatrano dominiraju sjedišta, aluminijum, obuća sa đonovima, struja, rezana građa, naftna ulja, namještaj, te dijelovi o pribor za motorna vozila.
Međutim, posmatrajući strukturu uvoznih proizvoda, uočljivo je da su se, pored onih dominantnih iz oblasti mineralnih proizvoda, mašinske i tekstilne industrije, među top 20 uvoznih proizvoda našli i pšenica, čokolada, razni prehrambeni proizvodi, hljeb, peciva, kolači i pivo.
Ono što je posebo poražavajuće, a na šta upozoravaju i stručnjaci iz ove oblasti, je činjenica da se većina tih uvoznih prehrambenih proizvoda može nadomjestiti domaćim, ali po tom pitanju još ništa nije urađeno.
U STK BiH rekli su da je, u posljednje tri godine, primjetno da su glavni izvozni proizvodi BiH proizvodi metalske industrije s nižim stepenom obrade, dijelovi za mašinsku industriju, mineralni proizvodi, proizvodi od drveta, kao i pojedini proizvodi hemijske industrije.
Istovremeno, kada je riječ o uvozu BiH u posljednje tri godine, iz STK BiH su rekli da je primjetno da su proizvodi s visokom dodatnom vrijednosti, poput mašina, mehaničkih uređaja, električnih mašina i opreme, te vozila, ukoliko se izuzmu proizvodi mineralnog porijekla – nafta i naftni derivati, najznačajniji proizvodi u uvozu BiH.
“Pored ovih, BiH uvozi i veliki broj najrazličitijih proizvoda za široku potrošnju, posebno prehrambenih, hemijskih, za koje postoji realna mogućnost supstitucije domaćim proizvodima”, naveli su iz STK BiH, u svom najnovijem biltenu “Infokom” i dodali da, uprkos toj činjenici, spoljnotrgovinski podaci pokazuju da na tom planu nisu učinjeni značajniji pomaci.
Kada su u pitanju sektori poljoprivrede i prehrambene industrije u BiH, iz STK BiH ističu da se oni odlikuju velikim nesrazmjerom potencijala i ostvarenih rezultata poslovanja. Naime, oni su stava da, iako BiH raspolaže izvanrednim klimatskim i drugim uslovima za razvoj proizvodnje različitih oblika poljoprivredne proizvodnje i značajnim kapacitetima prehrambene industrije, ovaj sektor je suočen s brojnim i dugotrajnim problemima. To potkrepljuju činjenicama da su velika područja plodnog zemljišta godinama neobrađena, da je stočni fond nedovoljan i za zadovoljenje minimalnih potreba prerađivačkih kapaciteta i potrošnje.
Među ključnim problemima opšteg karaktera, ekonomski stručnjaci su izdvojili probleme finansiranja i osiguranja obrtnog kapitala, nedovoljne ili nepostojeće podsticaje za proizvodnju i izvoz, te prekomjeran uvoz i nelojalnu konkurenciju na domaćem tržištu. Pored toga, tu je i sporost preuzimanja i implementacije propisa EU, neusklađenost propisa na entitetskom nivou, (ne)formiranje institucionalne infrastrukture, sporost implementacije mjera iz “mape puta” i nedovoljna kontrola inspekcijskih tijela, posebno uvoznih proizvoda.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je očigledno situacija takva da smo mi narod koji ne prepoznaje svoje mogućnosti.
“Razlog tome je u činjenici da od poljoprivrede ili u vezi s poljoprivredom imamo značajan broj porodica koje se oslanjaju praktično na nabavku hrane na taj način. Sa druge strane, ne radimo apsolutno ništa na podršci programima proizvodnje u poljoprivredi”, rekao je Pavlović i dodao da za proizvodnju u poljoprivredi imamo potencijal, ljude i zemlju.
Iz tog razloga je, kako je kazao, nevjerovatno da nijedno od domaćih ministarstava poljoprivrede ne prepoznaje mogućnosat i potrebu samozapošljavanja malih nekomercijalnih domaćinstava i njihovo pretvaranje u komercijalne proizvače, koji bi kroz lanac snabdijevanja bili povezani s prerađivačkim kapacitetima. On je istakao da prodaja poljoprivrednih proizvoda uopšte nije upitna kada su u pitanju zemlje regiona, pa čak i EU, u koje izvozimo samo med, sirovu kožu i ribu. Nezavisne novine
Komentariši