ZAGREB, Hrvati će početkom 2011. moći da otvaraju rezidencijalne račune u bankama i u inostranstvu. Moći će da otvaraju štedne račune u cijelom svijetu, pa i u Srbiji.
U Srbiji banke potrebu za svježim novcem koji bi trebalo da se iskoristi u kreditiranju na domaćem tržištu potvrđuju atraktivnim stopama na štednju.
Prognoza je da će se efektivne kamatne stope na oročenja do 12 mjesecima u evrima kretati između 5,5 i 8,5 odsto, dok se za oročenja duža od 12 mjeseci predviđaju kamatne stope između sedam i devet odsto.
Iako se hrvatski bankari ne boje odliva štediša u Srbiju, i obrazlažu to nizom razloga, gotovo dvadeset godina nakon početka rata u Hrvatskoj, hrvatski ulagači nemaju previše predrasuda o ulaganju u Srbiju.
Usto, hrvatski bankari nisu posebno zainteresovani za reklamiranje visokih kamatnih stopa u Srbiji, posebno s obzirom na činjenicu da je prije samo godinu dana hrvatski bankarski sistem bio u gotovo identičnoj situaciji što se tiče potreba za depozitima.
Tako su i hrvatske banke još u jesen prošle godine reklamirale oročenu štednju za građane do visine od 25.000 evra uz kamatne stope od šest odsto na godinu dana, a iznad tog iznosa nudile su kamatu po dogovoru.
Ove je jeseni u Hrvatskoj za oročenje od godinu dana teško naći banku koja bi nudila i četiri odsto kamate na oročenu štednju do 25.000 evra za građane.
Ipak, jedno od najvažnijih pitanja jeste povjerenje i teško je vjerovati da će Hrvati masovno imati povjerenja u stabilnost srpskog bankarskog sistema. Da je riječ o tome da su kamatne stope na štednju u Njemačkoj ili Austriji više nego u Hrvatskoj, onda bi hrvatske banke možda imale problem sa odlivom depozita.
Portfolio menadžer u jednoj manjoj hrvatskoj banci kaže kako bi klijentima svakako preporučila štednju u bankama u Srbiji, i to prema kriterijumu visine zaštićenog uloga i vlasništva banke.
Svakako, šali se ta mlada menadžerica, malo bi teže bilo nagovoriti na takvo ulaganje nekog ko se prekasno uključio na srpsko tržište kapitala, nakon 2007. godine, kad su indeksi Beogradske berze počeli ponirati.
Naime, dosta je građana nakon berzanske euforije u Hrvatskoj odlučilo novac uložiti u akcije u Srbiji, ali su na njima izgubili i do 80 odsto uloženog prije nego što su se uspjeli povući. Neki su i danas zarobljeni u akcijama na Beogradskoj berzi iz kojih ne mogu izvući svoj nova, prenose agencije.
