Hrvatska među najrizičnijim zemljama Evropske unije

ZAGREB, Agencija Standard & Poor's zadržala je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na “BB” i kratkoročni na “B”, ali su izgledi smanjeni sa “stabilnih” na “negativne” uz prognozu da će javni dug nastaviti rasti, a reforme izostajati.
Trenutna vlada potratila je tri godine mandata, a u predizbornom periodu, ozbiljnije zahvate koji bi vodili ka smanjenju državne potrošnje, koja i generiše javni dug, niko više ni ne očekuje.
Za analitičare Raiffeisen banke, negativni izgledi rejtinga nisu iznenađenje, s obzirom da je vlada u posljednje dvije godine prekršila fiskalno pravilo koje određuje rast javnih rashoda prema rastu BDP-a, te da se ne provode reforme koje bi zaustavile divljanje duga, koji će ove godine premašiti 90 posto BDP-a.
Izbori bi mogli povećati ionako prevelike rashode
“Nije nas iznenadila promjena izgleda hrvatskoga zaduživanja iz stabilnih u negativne, dapače, u potpunosti je potvrdila naša očekivanja. Naime, kao što smo nedavno objavili u našoj tromjesečnoj publikaciji odgađanje snažnijega konsolidacijskog zamaha u (pro)vođenju fiskalne politike predstavlja potencijalno jedan od najvećih rizika na daljnji rast fiskalnoga deficita te posljedično i javnoga duga.
Činjenica je da je u posljednje dvije godine prekršeno fiskalno pravilo koje određuje rast javnih rashoda u odnosu na rast nominalnoga BDP-a, što je posljedično dovelo i do neispunjenja ciljanog kriterija fiskalnoga deficita postavljenog u okviru EDP programa. Izostanak radikalnijih strukturnih reformi (s posebnim naglaskom na ‘gubitaška’ javna poduzeća u državnom vlasništvu) predstavljaju potencijalnu opasnost u pogledu dugoročne održivosti javnoga duga. Istovremeno, predviđeni privredni rast kakvog je Vlada zacrtala u okviru posljednjega konvergencijskog programa u narednom trogodišnjem periodu praktički ne ostavlja značajniji manevarski prostor u slučaju eventualnih vanjskih i/ili unutrašnjih makroekonomskih šokova koji bi mogli dodatno ugroziti dinamiku rastućega javnog duga.
I pored svega, činjenica da se Hrvatska u (pred)izbornoj godini, nosi sa sobom rizik većih rashoda, barem ako je suditi po dosadašnjim iskustvima. Utoliko ne iznenađuje i ocjena S&P agencije da bi budžetski manjak i u ovoj godini mogao biti značajno iznad ciljanih vrijednosti. Prema našim očekivanjima, projcirani fiskalni deficit opšte države (od približno 5,4 odsto BDP-a) mogao bi do kraja ove godine pogurati nivo javnoga duga i iznad 90 odsto BDP-a. U slučaju da dođe do očekivane dodatne promjene obuhvata javnoga duga na preduzeća u državnom vlasništvu koja su povezana s lokalnim jedinicama, nominalni iskaz javnoga duga ponovno će biti revidiran naviše, ali u konačnici propisana metodologija ESA 2010 između ostalog, ima za cilj na transparentniji način prikazati stanje u javnim finansijama, zato pozdravljamo svaku promjenu koja ide u tom smjeru”, komentarisali su za Index iz odjela analiza Raiffeisen banke.
Troškovi kamata dostigli 3,5 odsto BDP-a
Hrvatska je među najrizičnijim zemljama Europske unije, te se iznos za kamate koji država plaća popeo na 3,5 odsto BDP-a uz perspektivu daljnjeg rasta, dok je u usporedivim zemljama taj iznos znatno manji, a njihove privrede u mnogo boljem stanju.
“Činjenica je da su javni rashodi za plaćanje kamata u Hrvatskoj dostigli nivo od približno 3,5 odsto BDP-a te da je predviđen njihov daljnji rast u narednom trogodišnjem periodu. To je znatno iznad usporedivih zemalja (Češke, Bugarske, Rumunije, Slovačke) čiji se rashodi za kamate nalaze na nivou ispod dva odsto BDP-a. Prolongirana recesija (pad BDP-a tokom posljednjih šest godina) te već spomenuti izostanak strukturnih reformi, neispunjavanje fiskalnoga pravila pa niti postavljenih ciljanih kriterija fiskalnoga deficita u okviru EDP procedure, utiče na stvaranje negativne percepcije Hrvatske kao ‘rizične zemlje’.
Visok udio države u BDP-u uz nizak udio privatnoga sektora u privredi kojoj treba osloboditi veći fiskalni prostor – izazov je s kojim se treba uhvatiti u koštac bez odgađanja. U protivnom, povratak neizvjesnosti i/ili nestabilnosti na finansijskim tržištima svakako bi ponajprije osjetila rizičnija izdanja poput hrvatskih, čija je premija rizika još uvijek veća od usporedivih država srednje i istočne Evrope. Dakle, nema prihvatljive alternative (bolnim) strukturnim reformama ako želimo izbjeći neželjene scenarije koji proizlaze iz pojačane vulnerabilnosti uslijed promjene uslova zaduživanja, eventualnih kursnih promjena i /ili nedovoljnog privrednog rasta”, upozoravaju analitičari Raiffeisen banke. Index.hr