LONDON, Hrvatski bankarski sistem nalazi se među rizičnijima od ukupno 89 država, pokazala je analize agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Standard i Purs.
Hrvatski bankarski sistem smješten je u grupu šest, od njih ukupno deset, a deseta je ujedno i najrizičnija.
Zajedno sa Hrvatskom, u grupi se nalaze Bahrein, Estonija i Gvatemala. Prema ocjeni SiP-a, bankarski sistem Hrvatske lošiji je od češkog, slovačkog i španskog, koje se nalaze u skupini četiri te slovenačkog i poljskog iz grupe pet.
Ipak, domaće banke u znatno su boljem položaju od banaka nekih zemalja. Tako su bankarski sistemi Mađarske, Islanda, Irske, Litvanije i Rusije smješteni u sedmu, Ukrajina je u devetoj, a Grčka je, očekivano, u posljednjoj desetoj grupi.
” Naša procjena visokog kreditnog rizika u Hrvatskoj uključuje skromnu snagu privatnog sektora i visok nivo kreditiranja u stranim valutama koje su plasirale banke”, smatra agencija SiP.
Tu ocjenu objašnjavaju time da krediti u stranim valutama čine 73 odsto svih odobrenih kredita na kraju prošle godine. Ipak, SiP nije iznenađen visinom udjela kredita denominiran u evrima (oko 60 odsto) u državi za koju se očekuje da će uskoro ući u Europsku uniju. Ali upozoravaju da su banke izložene riziku zato što su kreditirale kompanije bez adekvatnih garancija.
Zbog tog nivoa SiP kritikuje i Hrvatsku narodnu banku.
“Regulacija i supervizija u Hrvatskoj su adekvatnog kvaliteta. Ali regulatori nisu uspjeli da ograniče bankama odobravanje kredita u stranim valutama u vrijeme ekonomskog buma”, piše u analizi.
SiP je upozorio na još jedan problem za hrvatske banke. U vrijeme ekonomskog prosperiteta, građevinski sektor proživljavao je zlatne dane, ali sada je taj sektor postao značajan teg bankama.
“Tržište nekretnina pada već dvije godine od vrhunca 2009. godine. Očekujemo da će korekcija cijena nekretnina i pripadajući proces promjene uticaja imati značajan udarac na bankarski sektor”, upozorava SiP.
