NJUJORK, Na svjetskim tržištima kapitala prošle sedmice vladala je velika volatilnost. Optimizam ulagača zbog moguće stabilizacije kreditnog tržišta brzo bi splasnuo nadjačan strahom od recesije.
Zahvaljujući najavama američke i evropskih vlada da će kupovati udjele u bankama i garantovati za bankarske kredite na tržištu novca kako bi se pokrenulo paralizovano kreditno tržište, Dow Jones indeks skočio je u ponedjeljak 936 bodova ili 11,08 odsto, što je njegov najveći dnevni bodovni skok u istoriji, dok je veća stopa rasta Dowa zabilježena samo 15. marta 1933. godine. Međutim euforija zbog odmrzavanja zaleđenog kreditnog tržišta brzo je splasnula, pa su već u srijedu cijene akcija na berzama diljem svijeta oštro pale.
Bila je to posljedica straha ulagača da ni sva državna pomoć bankama neće spriječiti recesiju svjetske privrede, jer su podaci o snažnom padu industrijske proizvodnje i potrošnje stanovništva pokazali da je američka privreda u recesiji ili pred njom. Dow Jones indeks strmoglavio se u srijedu 7,8 odsto, a S&P indeks više od 9 odsto, što je bio njihov najveći dnevni odstotni gubitak od krize na berzi 1987. godine.
Kolika je nesigurnost vladala na tržištu pokazao je u četvrtak i skok VIX indeksa nestabilnosti, popularno zvanog indeks straha, na rekordnih 81,17 bodova. To je oko 250 odsto više nego što je iznosio početkom godine, dok se lani kretao čak ispod 20 bodova. Na kraju prošle sedmice na Wall Streetu je Dow Jones indeks ipak bio 4,8 odsto viši nego na početku sedmice te je iznosio 8.852 boda. To je njegov najveći sedmični skok u pet i pol godina. S&P indeks porastao je 4,6 odsto na 940 bodova, dok je Nasdaq indeks osvojio 4,1 odsto, dostignuvši 1.711 bodova.
Kao i na Wall Streetu, i na evropskim su berzama u vrlo nestabilnoj trgovini cijene akcija prošle sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 3,3 odsto, dostignuvši 4.063 boda. DAX indeks Frankfurtske berze skočio je 5,25 odsto na 4.781 bod. Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks porastao 5 odsto, na 8.693 boda. Poslovni dnevnik
