BEOGRAD, Da li je nestašica imena dovoljan razlog da neko svoju firmu nazove „Bumbarius Elite“, kineski restoran „Due Fratelli“, a bakalnicu „Tašta i zet“? Dobro ime nije garant uspjeha, ali loše jeste promašena investicija, tvrde psiholozi, ekonomisti i marketinški stručnjaci.
„Nomen est omen“ (ime je znamenje), govorili su stari Latini. Sada već bivše vlasnike „Maxi“-ja to je vjerovatno navelo da izaberu ime firme koje će biti dobro za razvijanje poruka ka kupcima: „maxi usluga“, „maxi asortimana“ i slično, ali se svakako razmišljalo i o trenutku prodaje i obećanju budućem kupcu“, kaže Miloje Sekulić internet i poslovni konsultant. Da je ime kompanije investicija potvrđuje i Tijana Popadić, sociolog. „Postoje podaci da za kreiranje brenda najpoznatije marketinške agencije naplaćuju i do 80.000 dolara“, kaže Popadić.
„Samo ime ne govori gotovo ništa ako iza njega ne stoji priča o kompaniji. Kada je u pitanju nova firma, važno da ime te firme bude razumljivo, pozitivno, nekomplikovano i da ne izaziva nikakve vjerske i političke konotacije, što je naročito bitno pri ulasku na strana tržišta“, smatra Milica Filipović, ekonomista, analitičar i autor rada „Uticaj imidža i reputacije kompanije na odluku potrošača o kupovini„.
„Da vam ponude, da li biste sutra stavili novac na štednju u banci ‘Siguran štek’ da je nova na tržištu, nema nikakvu tradiciju, nema puno štediša?“, pita Dragana Pešić-Lević glavni menadžer marketinške agencije „Blink2“. „Naziv firme ne može da ima presudan uticaj kada je u pitanju povjerenje potrošača“, kaže Pešić – Lević jer se povjerenje pojedinci stiču sopstvenim ugledom i reputacijom, a firme poslovnošću i poslovnom politikom. Pa ipak, pogrešno ime, košta, a dobro, možda donosi i nove klijente.
“Sve to može da se upakuje u „dobar štos“ kaže Sekulić. Takav je primjer „Фејсбук кафе-a“, „Ali, kada dajete ime firmi ili nekom njenom objektu uvijek razmišljajte kako će ga tumačiti oni za koje želite da ga tumače tako da ih privuče i ulije povjerenje.“ Pešić-Lević ističe primjer originalnog naziva na srpskom i ćirilici prodavnice Apple (MAC) računara i opreme – „МАЦОЛА“. „Ćirilički nazivi mogu da budu ‘mač sa dvije oštrice’ ukoliko želite da se dobro pozicionirate na Internetu. U tom slučaju može da vam se desi da se potpuno zbunite kao kreatori naziva СУПЕРМАРКЕТ CONCEPT STORE!“, i ističe da ako bi danas započinjala biznis, naziv firme bi svakako bio na ćirilici, jer su nazivi na engleskom opšti šablon, prenose agencije.
Komentariši