BEOGRAD, Teško je očekivati da inflacija do kraja godine neće premašiti osam odsto, naročito ako dođe do najavljenog poskupljenja gasa i drugih usluga pod kontrolom države, izjavio je danas saradnik Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) Saša Đogović.
“Samo optimisti vjeruju da će ovogodišnja inflacija biti osam odsto. Ako hoćemo da budemo realni, procjenjujemo da će inflacija premašiti projektovane okvire”, rekao je Đogović na konferenciji za novinare i naglasio da se u narednih tri do šest mjeseci očekuje cjenovni pritisak u svim robnim grupama.
Prema njegovim riječima, kvartalne prognoze ukazuju da čak 42 odsto anketiranih proizvođača računa sa povećanjem cijena, u odnosu na 26 odsto prethodnog mjeseca, a nijedan od njih sa smanjenjem cijena svojih proizvoda.
U šestomjesečnim prognozama, čak 37 odsto (15 odsto prije mjesec dana) anketiranih proizvođača očekuje porast cijena svojih proizvoda, a nijedan njihovo smanjenje.
“Ovi podaci ukazuju na dalje jačanje inflacionih tokova u privredi što bi moglo prisiliti NBS da zaoštri ionako restriktivni kurs u kormilarenju kreditno-monetarnom politikom”, ocijenio je Đogović.
Đogović je podsjetio da je “inflacija bila izuzetno intenzivna” u avgustu kada je iznosila 1,4 odsto i da je bila posljedica smanjenja ponude poljoprivrednih proizvoda, postojanja kartela i monopola, ali i zakasnjelog reagovanja države na tržištu.
On je naglasio da je najosjetniji rast cijena ostvaren kod alkoholnih pića i duvana – 3,2 odsto i hrane – 2,6 odsto, gdje su najviše poskupjeli meso – 7,6 , ulje i mast – 5,3 kao i mlijeko, sir i jaja – 4,2 odsto.
Podsjetio je i na anketu rađenu u drugom kvartalu ove godine koja je pokazala da od početka godine konstantno pada kupovna moć stanovništva.
Tako je u naznačenom periodu na hranu i bezalkoholna pića prosječno domaćinstvo izdvajalo 41,5 odsto raspoloživih sredstava (u razvijenim zemljama taj procenat je 15 odsto) što je uz podmirenje režijskih troškova , na šta je odlazilo 15,3 odsto finansijskih sredstava, činilo dominantnu stavku u kućnom budžetu srpskog tročlanog domaćinstva.
Prema Đogovićevim riječima, ono što je zanimljivo za potrošnju u Srbiji je da i pored pogoršanja kupovne moći za alkoholna pića i duvan se izdvaja 4,7 odsto više nego za zdravstvo – 4,1 odsto ili za obuću i odjeću – 4,2 odsto.
“To se može opravdati turbulentnim vremenima u kojima egzistira prosječno domaćinstvo u Srbiji, a koje smirenje i bijeg od realnosti, makar i na kratko, nalazi u cigaretama i alkoholnom piću”, rekao je Đoković.
On je ocijenio da ovako lošu krvnu sliku potrošnje prosječnog domaćinstva u Srbiji nadopunuje i podatak da se na obrazovanje izdvaja svega 1,3 odsto raspoloživih sredstava dodajući da “društvo u kome se tako malo izdvaja na edukaciju, a uz postojeći odliv mozgova, ne može računati na perspektivan razvoj”.
Đogović je naglasio da su samo u pojedinim gradskim centrima u Srbiji evidentirane povoljnije proporcije između prosječnih neto plata i standardne potrošačke korpe u odnosu na republički prosjek.
Riječ je o Beogradu (gdje je pokrivenost korpe zaradom 0,91), Novom Sadu (0,93), Smederevu (0,99), Pančevu (1,02) i Zrenjaninu (1,06).
Svi ostali gradovi u Srbiji su ispod prosjeka, a najnepovoljnija situacija je u Valjevu gdje za pokriće prosječne potrošačke korpe potrebno raspolagati sa 1,32 prosječnih neto zarada. Tanjug
